-3.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    -3.3 ° C
    -3.3 °
    -3.3 °
    96 %
    1.3kmh
    90 %
    sri
    3 °
    čet
    5 °
    pet
    3 °
    sub
    2 °
    ned
    1 °

    Ekstremno topljenje leda Grenlanda prijeti općim potopom

    Ekstremno topljenje leda Grenlanda prijeti općim potopom

    Nekih 3.500 milijardi tona leda otopljenih na Grenlandu u proteklom desetljeću podiglo je nivo mora za jedan centimetar i povećava prijetnju poplavama u svijetu, upozorava novo istraživanje objavljeno u ponedjeljak, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.

    Ledeni pokrov najvećeg otoka na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne nivo okeana za šest metara na planeti i učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u posljednjih 40 godina.

    Iako je Grenland jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju, istraživanje objavljeno u ponedjeljak prvo je koje se koristi satelitskim podacima kako bi se otkrilo stanjivanje ledenog pokrova.

    Visoki oprez priobalnih zajednica

    Prema podacima dnevnika Nature Communications u protekla četiri desetljeća, gubitak zbog topljenja narastao je za 21 posto.

    Prema podacima Evropske svemirske agencije, ledeni pokrov izgubio je 3.500 milijardi tona leda od 2011. čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne nivo okeana i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokom oprezu zbog opasnosti od poplava.

    Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta – u 2012. te u 2019. godini.

    Snimke pokazuju znatnu godišnju varijaciju u topljenju leda i u kombinaciji s podacima o temperaturama pokazali su da su toplinski udari sve veći glavni uzrok gubitka leda – više od porasta globalnih temperatura.

    – Kao što smo vidjeli u drugim dijelovima svijeta, Grenland je krajnje ranjiv na porast ekstremnih vremenskih događaja – kaže Thomas Slater, voditelj studije iz Centra za polarno posmatranje i izradu modela sa Univerziteta u Leedsu.

    – I kao što se zagrijavanje povećava, za očekivati je da će se topljenje na Grenlandu događati češće.

    Porast do 23 centimetra

    Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu nivoa mora škakljivo je za naučnike koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka.

    Kako se zagrijavaju okeani i voda širi, i to pridonosi rastu razine mora.

    Autori studije objavljene u ponedjeljak rekli su da su im satelitski podaci omogućili da brzo i tačno procijene koliko je led na Grenlandu izgubio u rečenoj godini te da to preračunaju u rast nivoa mora.

    – Procjene modela govore da će ledeni pokrov na Grenlandu pridonijeti između tri do 23 cm globalnog nivoa porasta mora do 2100. – kaže suautorica studije Amber Leeson s britanskog Univerziteta Lancaster.

    – To će nam omogućiti bolje razumijevanje kompleksnog procesa topljenja leda… i omogućiti nam bolje procjene budućih rasta razine mora – kazala je.

    Nekih 3.500 milijardi tona leda otopljenih na Grenlandu u proteklom desetljeću podiglo je nivo mora za jedan centimetar i povećava prijetnju poplavama u svijetu, upozorava novo istraživanje objavljeno u ponedjeljak, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.

    Ledeni pokrov najvećeg otoka na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne nivo okeana za šest metara na planeti i učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u posljednjih 40 godina.

    Iako je Grenland jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju, istraživanje objavljeno u ponedjeljak prvo je koje se koristi satelitskim podacima kako bi se otkrilo stanjivanje ledenog pokrova.

    Visoki oprez priobalnih zajednica

    Prema podacima dnevnika Nature Communications u protekla četiri desetljeća, gubitak zbog topljenja narastao je za 21 posto.

    Prema podacima Evropske svemirske agencije, ledeni pokrov izgubio je 3.500 milijardi tona leda od 2011. čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne nivo okeana i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokom oprezu zbog opasnosti od poplava.

    Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta – u 2012. te u 2019. godini.

    Snimke pokazuju znatnu godišnju varijaciju u topljenju leda i u kombinaciji s podacima o temperaturama pokazali su da su toplinski udari sve veći glavni uzrok gubitka leda – više od porasta globalnih temperatura.

    – Kao što smo vidjeli u drugim dijelovima svijeta, Grenland je krajnje ranjiv na porast ekstremnih vremenskih događaja – kaže Thomas Slater, voditelj studije iz Centra za polarno posmatranje i izradu modela sa Univerziteta u Leedsu.

    – I kao što se zagrijavanje povećava, za očekivati je da će se topljenje na Grenlandu događati češće.

    Porast do 23 centimetra

    Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu nivoa mora škakljivo je za naučnike koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka.

    Kako se zagrijavaju okeani i voda širi, i to pridonosi rastu razine mora.

    Autori studije objavljene u ponedjeljak rekli su da su im satelitski podaci omogućili da brzo i tačno procijene koliko je led na Grenlandu izgubio u rečenoj godini te da to preračunaju u rast nivoa mora.

    – Procjene modela govore da će ledeni pokrov na Grenlandu pridonijeti između tri do 23 cm globalnog nivoa porasta mora do 2100. – kaže suautorica studije Amber Leeson s britanskog Univerziteta Lancaster.

    – To će nam omogućiti bolje razumijevanje kompleksnog procesa topljenja leda… i omogućiti nam bolje procjene budućih rasta razine mora – kazala je.

    Posljednje objavljeno