Tokom karantene uzrokovane pandemijom koronavirusa mnogi su se manje kretali zbog čega su nagomilali nekoliko dodatnih kilograma.
- Reklama -
Kako bi se riješili viška kilograma bitno je izbaciti šećer iz prehrane. No, nije dovoljno obuzdati samo slabost prema krofnama i keksima jer se šećer nalazi i na nekim čudnijim mjestima.
- Voćni jogurt može sadržavati više šećera negoli sladoled, a neke pločice sa žitaricama su slađe od čokolade. Šećer se krije u svakodnevnoj hrani poput kruha, preljeva za salatu, juhe, pa čak i umaka – navodi Katherine Bassford, autorica knjige Say No To Sugar (Reci ne šećeru).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da smanjimo unos šećera na šest kašika po odrasloj osobi dnevno, a to je manje od limenke gaziranog pića.
- Reklama -
Vrste šećera
- Glavna je glukoza koja se nalazi u biljkama, dakle voću, povrću, grahu i žitaricama, zatim fruktoza koje ima u voću i medu te saharoza, šećer koji dodajemo u šalicu čaja. Smatra se da je fruktoza krivac za porast razine pretilosti širom svijet – ističe Katherine.
Opasnosti od šećera
- Šećer nas tjera da jedemo više. Dok se glukoza koristi za napajanje naših stanica, fruktoza ide ravno u jetru gdje se pretvara u masnoću. Kad je šećer u tekućem obliku, njegovi negativni učinci se povećavaju jer nedostatak vlakana znači da ide ravno u jetru, što dovodi do skladištenja masti. To ne uzrokuje samo zdravstvene probleme i probleme s pretilošću nego je povezano i s nizom psiholoških problema – objašnjava Katherine.
Šećer je šećer
- Bez obzira je li riječ o sirovom, prirodnom, smeđem ili nerafiniranom, svaka vrsta šećera ima jednako razoran učinak na tijelo. Primamljivo je pomisliti da je smeđi šećer zdraviji, ali zapravo je to ili nerafinirani šećer, u kojem ima neke zaostale melase, ili je lažan, odnosno, to je rafinirani šećer kojemu je dodana melasa kako bi imao boju i okus – kaže Katherine.
Dodaje kako sirovi šećeri nisu zapravo sirovi nego su djelomično pročišćeni, kuhani i kristalizirani kako bi se dobila različita koncentracija melase za proizvodnju različitih boja.
Agavin sirup reklamira se kao prirodan, ali je visoko obrađen, nema zdravstvenih dobrobiti i sadrži do 90 posto fruktoze.
- Izuzetak je šećer koji se nalazi u voću, jer su zdravstvene koristi veće od sadržaja šećera. Najbolje je ograničiti unos grožđa, jabuka, manga, trešanja i banana jer imaju veću razinu fruktoze, ali otprilike dva komada voća dnevno je u redu – savjetuje Katherine.
Pripazite na skrivene šećere
- Nažalost, nakon što se probave, sve vrste kruha – čak i cjelovite sorte – brzo se pretvore u šećer. Zapravo biste konzumirali manje šećera jedući krofnu od pekmeza nego porciju takozvane “zdrave” žitarice – kaže Katherine za Metro.
Na nekim žitaricama navedeno je kako ne sadrže dodane šećere ili prirodnih šećera, ipak će sadržavati fruktozu od nekog sušenog voća.
- Jogurt sadrži najmanje tri-četiri žličice šećera, a čak se i čips, koji je škrobni ugljikohidrat, u tijelu razgrađuje u glukozu. Pripazite na juhe na bazi rajčice i pečeni grah, ponekad rajčica ima kiselkast okus, pa se dodaje šećer – navodi Katherine.
Tokom karantene uzrokovane pandemijom koronavirusa mnogi su se manje kretali zbog čega su nagomilali nekoliko dodatnih kilograma.
- Reklama -
Kako bi se riješili viška kilograma bitno je izbaciti šećer iz prehrane. No, nije dovoljno obuzdati samo slabost prema krofnama i keksima jer se šećer nalazi i na nekim čudnijim mjestima.
- Voćni jogurt može sadržavati više šećera negoli sladoled, a neke pločice sa žitaricama su slađe od čokolade. Šećer se krije u svakodnevnoj hrani poput kruha, preljeva za salatu, juhe, pa čak i umaka – navodi Katherine Bassford, autorica knjige Say No To Sugar (Reci ne šećeru).
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da smanjimo unos šećera na šest kašika po odrasloj osobi dnevno, a to je manje od limenke gaziranog pića.
- Reklama -
Vrste šećera
- Glavna je glukoza koja se nalazi u biljkama, dakle voću, povrću, grahu i žitaricama, zatim fruktoza koje ima u voću i medu te saharoza, šećer koji dodajemo u šalicu čaja. Smatra se da je fruktoza krivac za porast razine pretilosti širom svijet – ističe Katherine.
Opasnosti od šećera
- Šećer nas tjera da jedemo više. Dok se glukoza koristi za napajanje naših stanica, fruktoza ide ravno u jetru gdje se pretvara u masnoću. Kad je šećer u tekućem obliku, njegovi negativni učinci se povećavaju jer nedostatak vlakana znači da ide ravno u jetru, što dovodi do skladištenja masti. To ne uzrokuje samo zdravstvene probleme i probleme s pretilošću nego je povezano i s nizom psiholoških problema – objašnjava Katherine.
Šećer je šećer
- Bez obzira je li riječ o sirovom, prirodnom, smeđem ili nerafiniranom, svaka vrsta šećera ima jednako razoran učinak na tijelo. Primamljivo je pomisliti da je smeđi šećer zdraviji, ali zapravo je to ili nerafinirani šećer, u kojem ima neke zaostale melase, ili je lažan, odnosno, to je rafinirani šećer kojemu je dodana melasa kako bi imao boju i okus – kaže Katherine.
Dodaje kako sirovi šećeri nisu zapravo sirovi nego su djelomično pročišćeni, kuhani i kristalizirani kako bi se dobila različita koncentracija melase za proizvodnju različitih boja.
Agavin sirup reklamira se kao prirodan, ali je visoko obrađen, nema zdravstvenih dobrobiti i sadrži do 90 posto fruktoze.
- Izuzetak je šećer koji se nalazi u voću, jer su zdravstvene koristi veće od sadržaja šećera. Najbolje je ograničiti unos grožđa, jabuka, manga, trešanja i banana jer imaju veću razinu fruktoze, ali otprilike dva komada voća dnevno je u redu – savjetuje Katherine.
Pripazite na skrivene šećere
- Nažalost, nakon što se probave, sve vrste kruha – čak i cjelovite sorte – brzo se pretvore u šećer. Zapravo biste konzumirali manje šećera jedući krofnu od pekmeza nego porciju takozvane “zdrave” žitarice – kaže Katherine za Metro.
Na nekim žitaricama navedeno je kako ne sadrže dodane šećere ili prirodnih šećera, ipak će sadržavati fruktozu od nekog sušenog voća.
- Jogurt sadrži najmanje tri-četiri žličice šećera, a čak se i čips, koji je škrobni ugljikohidrat, u tijelu razgrađuje u glukozu. Pripazite na juhe na bazi rajčice i pečeni grah, ponekad rajčica ima kiselkast okus, pa se dodaje šećer – navodi Katherine.
