Referentni indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastavio je rast treći mjesec zaredom, dostigavši u aprilu 130,7 bodova, što predstavlja povećanje od 1,6 posto u odnosu na mart i dva posto u odnosu na isti period prošle godine. Rast cijena najviše su potaknuli skuplja biljna ulja i rast troškova energije, dok su dodatni pritisci na tržišta žitarica i đubriva izazvani sukobima na Bliskom istoku i poremećajima u Hormuškom tjesnacu.
Najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja. FAO-ov indeks cijena biljnih ulja porastao je za 5,9 posto u odnosu na prethodni mjesec i dostigao najviši nivo od jula 2022. godine. Poskupjeli su palmino, sojino, suncokretovo ulje i ulje uljane repice, a rast cijena povezuje se s povećanom potražnjom iz sektora biogoriva, ali i zabrinutošću zbog mogućeg smanjenja prinosa u jugoistočnoj Aziji.
Takav trend mogao bi povećati troškove uvoza i dodatno opteretiti maloprodajne cijene u Bosni i Hercegovini.
Na tržištu žitarica zabilježen je umjeren rast, ali uz povećanu neizvjesnost. Cijene pšenice porasle su 0,8 posto zbog suše u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i slabijih prognoza padavina u Australiji. Kukuruz je skuplji za 0,7 posto usljed smanjenih zaliha i nepovoljnih vremenskih uslova u Brazilu, dok je povećana potražnja za etanolom dodatno utjecala na rast cijena. Riža je poskupjela 1,9 posto zbog viših troškova proizvodnje i transporta, dok je sorgo pojeftinio četiri posto zbog slabije uvozne potražnje.
FAO-ov indeks cijena mesa dostigao je novi rekord u aprilu, uz rast od 1,2 posto u odnosu na mart i čak 6,4 posto u poređenju s aprilom prošle godine. Govedina je poskupjela zbog ograničenih zaliha stoke u Brazilu, dok je rast cijena svinjetine povezan s povećanom sezonskom potražnjom u Evropskoj uniji.
S druge strane, mliječni proizvodi pojeftinili su 1,1 posto zahvaljujući obilnim zalihama mlijeka u Evropskoj uniji i produženoj sezoni proizvodnje u Oceaniji. Pad cijena zabilježen je i kod šećera, čiji je indeks niži za 4,7 posto u odnosu na mart i čak 21,2 posto u poređenju s prošlom godinom, prvenstveno zbog očekivane obilne globalne ponude i početka nove žetve u Brazilu.
FAO je istovremeno povećao prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu na 3,040 milijardi tona, što predstavlja rast od šest posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, prognoza svjetske proizvodnje pšenice za 2026. godinu blago je smanjena na 817 miliona tona.
Posebnu zabrinutost izazivaju poremećaji u opskrbi đubrivima. Prema podacima Poljoprivredno-tržišnog informacionog sistema (AMIS), problemi u transportu kroz Hormuški tjesnac povećali su cijene ureje i fosfata, što bi moglo direktno utjecati na troškove sjetve i buduću poljoprivrednu proizvodnju širom svijeta.
Iz FAO-a upozoravaju da će praćenje tržišnih kretanja, logističkih lanaca i dostupnosti đubriva biti ključno za ublažavanje mogućih rizika u narednim mjesecima.
