6.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    few clouds
    6.2 ° C
    6.2 °
    6.2 °
    94 %
    0.7kmh
    17 %
    uto
    17 °
    sri
    21 °
    čet
    19 °
    pet
    17 °
    sub
    7 °

    Haag konačno potvrdio: Milošević i ratni lideri Srba provodili su agresiju na Hrvatsku i BiH

    Haag konačno potvrdio: Milošević i ratni lideri Srba provodili su agresiju na Hrvatsku i BiH

    Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj. Ovo je suština presude Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti (sigurnosti) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

    Njih su dvojica 30. lipnja ove godine osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, a oslobođeni za druge zločine. Kako je tom prilikom objavljeno, Raspravno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Vijeće je, prema tada objavljenom sažetku presude, utvrdilo da su oni znali za udruženi zločinački pothvat, ali je objašnjeno da tužitelji nisu dokazali da su Simatović i Stanišić, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru. Također, tada nije precizirano tko su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata.

    Sada je i to poznato jer je u presudi koju je Mehanizam objavio u petak 6. kolovoza, a koja sadrži 296 stranica, poimence precizirano tko su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata.

    Zajednički cilj

    Pretresno vijeće zaključuje da je zajednički “zločinački cilj dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s ključnim članovima koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina”.

    Članovi udruženog zločinačkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod točkom 380.

    “Izvan razumne sumnje je dokazano” da je barem “od kolovoza 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno ukloni, činjenjem zločina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premještanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je presudi Mehanizma.

    Dakle, sada je Slobodan Milošević i službeno – zločinac. Ne kaže se uzalud da je pravda spora, ali dostižna jer je proteklo dvadeset godina od Miloševićeva uhićenja i premještaja u Scheveningen te 15 godina od njegove smrti.

    Nikada osuđen

    Naime, premda je 29. lipnja 2001. godine prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine za koje je bio optužen. Prva optužnica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. godine zbog zločina na Kosovu. U listopadu 2001. godine optužen je za zločine u Hrvatskoj, a prva optužnica za zločine u BiH podignuta je 22. studenog 2001. godine. Godinu poslije ta je optužnica izmijenjena i ondje je navedeno da je Slobodan Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995. Svrha tog pothvata bila je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih dijelova teritorija Republike Bosne i Hercegovine.

    Kao suizvršitelj udruženog zločinačkog pothvata, Miloševića se također teretilo za istrebljenje ili ubojstvo i prisilno premještanje i deportaciju tisuća bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optužbe protiv njega također uključuju brojna djela hotimičnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, povijesnih spomenika i drugih svetih mjesta te oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti, piše na stranicama Međunarodnog tribunala u Haagu.

    Međutim, suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je Milošević umro 11. ožujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od povijesnog značenje da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević.

    Hrvoje Klasić: ‘Presuda koja neće promijeniti Srbiju’

    – Bojim se da ova presuda u Srbiji neće postići ništa, osim što će biti doživljena kao još jedan dokaz da postoji bjelosvjetska zavjera protiv Srba – smatra povjesničar Hrvoje Klasić.

    Presude nisu te koje mijenjaju odnos prema prošlosti, upozorio je Klasić i pojasnio: “Nepostojanje presude protiv Miloševića ne znači da ne znamo koja je bila njegova odgovornost tih godina. Nažalost, u srpskom društvu velik broj ljudi i dalje ne osuđuje Miloševića jer je pokrenuo ratove, nego zato što je te ratove izgubio. Do promjene razmišljanja u Srbiji neće doći sve dok su na vlasti Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, a tu je i Vojislav Šešelj, koji su u devedesetima bili dio Miloševićeva kruga. Kao što ništa nije promijenila presuda Ratku Mladiću, jednako tako neće ni presuda Slobodanu Miloševiću”.

    Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj. Ovo je suština presude Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti (sigurnosti) Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

    Njih su dvojica 30. lipnja ove godine osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu, a oslobođeni za druge zločine. Kako je tom prilikom objavljeno, Raspravno vijeće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Vijeće je, prema tada objavljenom sažetku presude, utvrdilo da su oni znali za udruženi zločinački pothvat, ali je objašnjeno da tužitelji nisu dokazali da su Simatović i Stanišić, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru. Također, tada nije precizirano tko su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata.

    Sada je i to poznato jer je u presudi koju je Mehanizam objavio u petak 6. kolovoza, a koja sadrži 296 stranica, poimence precizirano tko su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata.

    Zajednički cilj

    Pretresno vijeće zaključuje da je zajednički “zločinački cilj dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu i Republici Srpskoj, s ključnim članovima koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina”.

    Članovi udruženog zločinačkog pothvata bili su, kako se navodi, Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod točkom 380.

    “Izvan razumne sumnje je dokazano” da je barem “od kolovoza 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno ukloni, činjenjem zločina progona, ubojstava, deportacije i nehumanih djela (prisilno premještanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, s velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je presudi Mehanizma.

    Dakle, sada je Slobodan Milošević i službeno – zločinac. Ne kaže se uzalud da je pravda spora, ali dostižna jer je proteklo dvadeset godina od Miloševićeva uhićenja i premještaja u Scheveningen te 15 godina od njegove smrti.

    Nikada osuđen

    Naime, premda je 29. lipnja 2001. godine prebačen u Haag, bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine za koje je bio optužen. Prva optužnica protiv njega podignuta je u svibnju 1999. godine zbog zločina na Kosovu. U listopadu 2001. godine optužen je za zločine u Hrvatskoj, a prva optužnica za zločine u BiH podignuta je 22. studenog 2001. godine. Godinu poslije ta je optužnica izmijenjena i ondje je navedeno da je Slobodan Milošević sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je nastao prije 1. kolovoza 1991., a trajao je najmanje do 31. prosinca 1995. Svrha tog pothvata bila je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba, prije svega bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, s velikih dijelova teritorija Republike Bosne i Hercegovine.

    Kao suizvršitelj udruženog zločinačkog pothvata, Miloševića se također teretilo za istrebljenje ili ubojstvo i prisilno premještanje i deportaciju tisuća bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti. Optužbe protiv njega također uključuju brojna djela hotimičnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i vjerskih ustanova, povijesnih spomenika i drugih svetih mjesta te oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti, piše na stranicama Međunarodnog tribunala u Haagu.

    Međutim, suđenje poticatelju ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu nikada nije okončano jer je Milošević umro 11. ožujka 2006. Iako je najodgovorniji za smrti oko 200.000 ljudi, nikada nije formalno osuđen. Baš je zato od povijesnog značenje da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević.

    Hrvoje Klasić: ‘Presuda koja neće promijeniti Srbiju’

    – Bojim se da ova presuda u Srbiji neće postići ništa, osim što će biti doživljena kao još jedan dokaz da postoji bjelosvjetska zavjera protiv Srba – smatra povjesničar Hrvoje Klasić.

    Presude nisu te koje mijenjaju odnos prema prošlosti, upozorio je Klasić i pojasnio: “Nepostojanje presude protiv Miloševića ne znači da ne znamo koja je bila njegova odgovornost tih godina. Nažalost, u srpskom društvu velik broj ljudi i dalje ne osuđuje Miloševića jer je pokrenuo ratove, nego zato što je te ratove izgubio. Do promjene razmišljanja u Srbiji neće doći sve dok su na vlasti Aleksandar Vučić i Ivica Dačić, a tu je i Vojislav Šešelj, koji su u devedesetima bili dio Miloševićeva kruga. Kao što ništa nije promijenila presuda Ratku Mladiću, jednako tako neće ni presuda Slobodanu Miloševiću”.

    Posljednje objavljeno