7.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    7.2 ° C
    7.2 °
    7.2 °
    78 %
    3.1kmh
    53 %
    sub
    12 °
    ned
    11 °
    pon
    8 °
    uto
    3 °
    sri
    5 °

    Klimatske promjene: BiH očekuju sve duži periodi suše i sve češće poplave

    Klimatske promjene: BiH očekuju sve duži periodi suše i sve češće poplave

    Ekstremne meteorološke pojave na prostoru Bosne i Hercegovine skoro da su postale svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji upozoravaju da zemlju u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda uz povećanje njihovog intenziteta, upozorava meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.

    Krajinović je podsjetio da je BiH i ove godine iskusila ekstremne pojave, a rani proljetni mrazevi, pet ovogodišnjih toplotnih valova, bujične poplave uslijed ekstremnih padavina koje su praćene olujnim vjetrovima i gradom samo su od nekih njih.

    – Sva tri nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine, ali i svih šest izvještaja IPCC-a upozoravaju da nas u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, a posebno one koji mogu mijenjati naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva na sve nedaće koje dolaze sa klimatskim promjenama – izjavio je Krajinović za Anadolu Agency (AA).

    Dodao je da ono što se radilo proteklih stotinjak godina u smislu emisije stakleničkih gasova u atmosferu “dolazi na naplatu danas u vidi problema meteorološke prirode.”

    – Već kada smo postali svjesni ovih problema moramo poduzeti mjere kako bi generacije koje dolaze imale šansu da uživaju u sigurnom društvu otpornom na prirodne nepogode – poručio je Krajinović.

    Do kraja 21. stoljeća toplije i za pet stepeni

    Najnovije istraživaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je da se Zemlja suočava s velikim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.

    Mnoge zemlje osjećaju posljedice klimatskih promjena, a najukteilniji su masivni požari u Turskoj i Grčkoj. Klimatolozi predviđaju da bi za 80-ak godina globalno zagrijavanje moglo dovesti do toga da temperature u Turskoj skoče i do drastičnih 6,5 stepeni.

    Na pitanje da li je takav scenarij moguć i u BiH, Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50-ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.

    – Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine – navodi sarajevski meteorolog.

    Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana.

    U centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.

    Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. stoljeća temperatura zraka kontinuirano rasti.

    Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8.5), a koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.

    BiH prijete suše, ali i poplave

    Promjenama uslijed pretjerane emisije stakleničkih gasova u atmosferu podložan je i padavinski režim, ističe Krajinović, koji dodaje da su promjene godišnjih količina padavina manje evidentne i na prvi pogled nisu problematične ukoliko se posmatraju analize godišnjih količina padavina.

    – Međutim, posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli – ističe Krajinović.

    Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 posto.

    – Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica gore navedenog, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava – upozorava Krajinović.

    Klimatske promjene i zimski turizam u BiH

    Kada je riječ o zimskom godišnjem dobu, ono se u Bosni i Hercegovini već uveliko mijenja u odnosu na uobičajene uslove za ovo doba godine.

    Krajinović podsjeća da su ekstremi u vidu visokih snježnih padavina iz 2012. godine, sve češći izostanak snježnih padavina sa planina, evidentni na svim meteorološkim stanicama u BiH.

    – Ukoliko se radi o zimskom turizmu, negativan efekt na razvoj tiče se nedovoljne količine padavina u obliku snijega, odnosno smanjenje perioda od prvog do posljednjeg dana sa snijegom. Ovaj fenomen registrovan je još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća u Alpama, a što se vezuje i za naše Dinaride. Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti faktor turističkog prometa u zimskim turističkim centrima Bosne i Hercegovine – poručuje meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.

    Ekstremne meteorološke pojave na prostoru Bosne i Hercegovine skoro da su postale svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji upozoravaju da zemlju u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda uz povećanje njihovog intenziteta, upozorava meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.

    Krajinović je podsjetio da je BiH i ove godine iskusila ekstremne pojave, a rani proljetni mrazevi, pet ovogodišnjih toplotnih valova, bujične poplave uslijed ekstremnih padavina koje su praćene olujnim vjetrovima i gradom samo su od nekih njih.

    – Sva tri nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine, ali i svih šest izvještaja IPCC-a upozoravaju da nas u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, a posebno one koji mogu mijenjati naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva na sve nedaće koje dolaze sa klimatskim promjenama – izjavio je Krajinović za Anadolu Agency (AA).

    Dodao je da ono što se radilo proteklih stotinjak godina u smislu emisije stakleničkih gasova u atmosferu “dolazi na naplatu danas u vidi problema meteorološke prirode.”

    – Već kada smo postali svjesni ovih problema moramo poduzeti mjere kako bi generacije koje dolaze imale šansu da uživaju u sigurnom društvu otpornom na prirodne nepogode – poručio je Krajinović.

    Do kraja 21. stoljeća toplije i za pet stepeni

    Najnovije istraživaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je da se Zemlja suočava s velikim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.

    Mnoge zemlje osjećaju posljedice klimatskih promjena, a najukteilniji su masivni požari u Turskoj i Grčkoj. Klimatolozi predviđaju da bi za 80-ak godina globalno zagrijavanje moglo dovesti do toga da temperature u Turskoj skoče i do drastičnih 6,5 stepeni.

    Na pitanje da li je takav scenarij moguć i u BiH, Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50-ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.

    – Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine – navodi sarajevski meteorolog.

    Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana.

    U centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.

    Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. stoljeća temperatura zraka kontinuirano rasti.

    Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8.5), a koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.

    BiH prijete suše, ali i poplave

    Promjenama uslijed pretjerane emisije stakleničkih gasova u atmosferu podložan je i padavinski režim, ističe Krajinović, koji dodaje da su promjene godišnjih količina padavina manje evidentne i na prvi pogled nisu problematične ukoliko se posmatraju analize godišnjih količina padavina.

    – Međutim, posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli – ističe Krajinović.

    Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 posto.

    – Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica gore navedenog, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava – upozorava Krajinović.

    Klimatske promjene i zimski turizam u BiH

    Kada je riječ o zimskom godišnjem dobu, ono se u Bosni i Hercegovini već uveliko mijenja u odnosu na uobičajene uslove za ovo doba godine.

    Krajinović podsjeća da su ekstremi u vidu visokih snježnih padavina iz 2012. godine, sve češći izostanak snježnih padavina sa planina, evidentni na svim meteorološkim stanicama u BiH.

    – Ukoliko se radi o zimskom turizmu, negativan efekt na razvoj tiče se nedovoljne količine padavina u obliku snijega, odnosno smanjenje perioda od prvog do posljednjeg dana sa snijegom. Ovaj fenomen registrovan je još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća u Alpama, a što se vezuje i za naše Dinaride. Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti faktor turističkog prometa u zimskim turističkim centrima Bosne i Hercegovine – poručuje meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.

    Posljednje objavljeno