15.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    15.1 ° C
    15.2 °
    15.1 °
    95 %
    0.7kmh
    50 %
    uto
    21 °
    sri
    23 °
    čet
    17 °
    pet
    18 °
    sub
    11 °
    Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini

    Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini

    Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini

    U godini otkako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju koronavirusa, prisustvovali smo do sada neviđenim naučnim naporima da se shvati i zaustavi ovaj virus.

    Istraživači iz svih krajeva svijeta sarađivali su kao nikad dosad i ono za šta su nekada bile potrebne godine i godine da bi se naučilo – kad su u pitanju saznanja, istraživanja i izrade vakcina – ostvareno je za svega nekoliko mjeseci.

    Evo nekih stvari koje smo saznali u posljednjih 12 mjeseci.

    Simptomi koronavirusa (COVID-19)

    Najraniji poznati simptomi virusa bili su temperatura i kašalj.

    Ubrzo su mnogi oboljeli primjetili da su izgubili čulo mirisa i/ili ukusa i to je onda bilo dodato na SZO-ovu listu najčešćih simptoma.

    Kako se pandemija nastavljala, zabilježeni su drugi, rjeđi simptomi, a među njima:

    – upala grla

    – glavobolja

    – bolovi u tijelu

    – dijareja

    – osip na koži ili pomodrjeli prsti na rukama i nogama

    – crvene ili osjetljive oči

    SZO savjetuje ljude koji su veoma bolesni da se odmah obrate ljekarima za pomoć.

    Ozbiljni simptomi mogu da uključuju otežano disanje, gubitak sposobnosti govora ili kretanja, konfuziju ili bol u grudima.

    Znamo da je vjerovatnije da neka hronična zdravstvena stanja znatno pogoršaju težinu bolesti kod ljudi oboljelih od koronavirusa.

    SZO savjetuje ljude sa stanjem na plućima kao što su cistična fibroza ili hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), dijabetes, srčane bolesti ili rak, da preduzmu preventivne mjere protiv zaraze od koronavirusa.

    Iako se većina pacijenata brzo oporavi, studije pokazuju da kod nekih ljudi koronavirus može da izazove dugoročna oštećenja organa, kao što su srce i pluća.

    Prenošenje koronavirusa

    U prvih nekoliko mjeseci pandemije, SZO je insistirala da se koronavirus prenosi kad ljudi kašlju ili putem kihanja, preko kapljica koje padaju na površinu umjesto da se zadržavaju u vazduhu.

    Zato je pranje ruku identifikovano kao ključna preventivna mjera – da bi se spriječilo da ljudi kontaminiraju površine i predmete, koje bi potom dalje širile virus.

    Ali skorašnji članak u Britanskom medicinskom časopisu sugeriše da se „prenošenje koronavirusa poslije dodirivanja površine sada smatra relativno minimalnim” u poređenju sa udisanjem.

    Štaviše, najnoviji dokazi pokazuju da se koronavirus uglavnom prenosi među ljudima u velikoj blizini preko aerosola.

    Ovo se posebno dešava u zatvorenim, prometnim i loše provjetrenim oblastima, gdje jedna ili više zaraženih osoba provode duge vremenske periode sa drugima, kaže SZO.

    Zbog toga mnoga ograničenja u našim životima imaju veze sa zabranom sretanja ljudi u zatvorenom.

    Izgleda da vakcine protiv koronavirusa daju rezultate

    Vakcinacija ima veliki uticaj na broj ljudi koji se zadržavaju u bolnicama zbog koronavirusa u Velikoj Britaniji.

    Oko dvije trećine stanovništva primilo je najmanje jednu dozu vakcine, a podaci pokazuju da vakcine smanjuju broj hospitalizacija i smrti, baš kao i širenje zaraze u zajednici.

    – Riječ je se o zaista dobrim podacima iz stvarnog svijeta koji pokazuju da vakcine funkcionišu i da jedna doza funkcioniše posebno dobro – kaže profesor Kalum Sempl, jedan od naučnih savjetnika britanske vlade.

    Obično je potrebno desetak godina da se izradi neka vakcina, ali vakcine protiv koronavirusa kao što su Pfizer, Moderna i AstraZeneca napravljene su za samo delić tog vremena, dijelom zahvaljujući novoj tehnologiji, povećanju finansijskih sredstava i smanjenju birokratije.

    Iako su za izradu vakcine bili potrebni svega mjeseci, mnogi ljudi će na svoju injekciju čekati godinama.

    U svijetu postoji ogromna neravnopravnost kad je u pitanju raspodjela vakcina, a SZO kritikuje zbog „šokantne neravnoteže” u distribuciji vakcina između bogatih i siromašnih zemalja.

    Iako će vakcinacija sigurno pomoći u borbi protiv virusa, možda neće omogućiti trajnu odbranu zato što se antitijela vremenom gube.

    Od dugotrajne zaraze koronavirusom možete ozbiljno da se razbolite

    Mjesecima nakon zaraze koronavirusom, značajan broj ljudi osjeća i dalje širok dijapazon simptomima, poznatih kao dugotrajni koronavirus.

    SZO kaže da može da bude pogođen čak svaki deseti čovjek i da boluje od izuzetnog umora, glavobolja, bola u grudima i depresije.

    U ranim danima pandemije, ljudi su imali problema da njihovo stanje bude shvaćeno ozbiljno, a naučnici još ne znaju zašto on pogađa neke pacijente a neke druge ne.

    Naučnici nastavljaju da proučavaju dugoročne posljedice koronavirusa, a jedna nedavno objavljena studija pokazuje da ljudi koji su imali virus, čak i blaži slučaj, imaju povećan rizik od smrti ili teških bolesti šest meseci poslije zaraze.

    – Imajući u vidu da je teret dugotrajnog koronavirusa ogroman, trajne posljedice bolesti ostavljaće traga još mnogo godina ili čak decenija – kaže viši autor studije Zijard Al-Ali, vanredni profesor medicine sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu.

    – Ljekari moraju da budu na oprezu prilikom pregleda ljudi koji su prebolovali koronavirus. Ovim pacijentima je potrebna integrisana, multidisciplinarna njega – dodao je profesor Zijard.

    Novi sojevi virusa su možda zarazniji

    U opticaju je više hiljada različitih verzija, tj. sojeva koronavirusa.

    Ovo je očekivano; kako virusi prave kopije samih sebe da bi se širili, oni mutiraju. Te razlike često nisu važne, ali ponekad mogu virus da učine opasnijim ili zaraznijim.

    Britanska, južnoafrička, brazilska i indijska varijanta pretrpjele su promjene na šiljastom proteinu – dijelu virusa kojim se ovaj veže za ljudske ćelije.

    Mutacija N501Y, npr. čini se da poboljšava sposobnost virusa da zarazi ćelije i raširi se, dok za britansku varijantu, B.1.1.7, neka istraživanja pokazuju da je povezan sa 30% većim rizikom od smrti. Dokazi, međutim, nisu konačni.

    Djeca su u manjoj opasnosti od ozbiljnog oboljenja

    Djeca mogu da se zaraze koronavirusom, ali dokazi pokazuju da je značajno manja vjerovatnoća da će se ona ozbiljno razboljeti za razliku od odraslih i, do sada, čini se da je manje vjerovatno da će prenijeti virus.

    Naučnici posebno paze na to da li neka od novijih sojeva ima sklonost da utiče na efikasnije prenošenje među mladima.

    Prošlog mjeseca je objavljeno da je, između februara 2020. i 15. marta 2021. godine, koronavirus ubio najmanje 852 dece u Brazilu do devete godine starosti.

    Među njima je bilo i 518 beba mlađih od godinu dana, prema podacima brazilskog Ministarstva zdravlja.

    Stručnjaci kažu da je broj slučajeva zaraženih koronavirusom u ovoj zemlji – drugi najveći broj na svijetu – povećao vjerovatnoću da brazilske bebe i djeca budu pogođeni.

    Drugi problemi u zemlji uključuju nedostatak testiranja, djecu koja iskazuju drugačije simptome kao što su dijareja i bol u stomaku, kao i manjak dostupne zdravstvene njege.

    Posredne posljedice virusa također imaju ogroman uticaj na djecu, uz prekid pružanja zdravstvenih usluga koji je izazvao koronavirus, što je moguće dovelo do procjenjenih 239.000 smrti majki i dece u Južnoj Aziji, prema izvještaju UN objavljenom početkom 2021.

    Koronavirus vjerovatno neće nestati u skorije vrijeme

    Kad je časopis Nejčer pitao 100 imunologa, istraživača zaraznih bolesti i virusologa koji rade na slučaju koronavirusa da li on može da se iskorijeni, skoro 90% njih reklo je da misli da on može da postane endemski.

    Oni smatraju da će virus „nastaviti još godinama da kruži u džepovima globalne populacije”.

    Ali dok ćemo možda morati da naučimo da živimo sa koronavirusom, to ne znači da ćemo uvijek viđati istu stopu smrtnosti i zaraze kojima smo prisustvovali protekle godine.

    Influenca i dalje oduzima stotine hiljada života svake godine, ali kao društvo smo uglavnom naučili da tolerišemo tu bolest, a koronavirus bi mogao da postane ista takva; da bukne u društvu u redovnim intervalima a ljudi da je dobijaju više od jednom.

    Najbolji način da zaštitite sebe i druge

    U ranim danima pandemije, savjeti kako smanjiti prenošenje koronavirusa nisu uvijek bili dosljedni, dok su vlade širom sveta iznosile različite preporuke građanima.

    SZO je sada nedvosmislena povodom koraka koje treba da preduzmete da biste bili bezbjedni.

    Fizička distanca od najmanje jednog metra, nošenje maske preko nosa i usta, i pranje ruku ostaju i dalje ključne mjere.

    Treba da pokušate i da što češće provjetravate prostorije i izbjegavate mjesta na kojima su gužve.

    Ako morate da se nakašljete, najbolje je da to učinite u savijeni lakat ili maramicu.

    A ako vam ponude vakcinu, trebalo bi da je prihvatite što je prije moguće.

    SZO tvrdi da „odobrene vakcine protiv koronavirusa nude visok stepen zaštite od teške bolesti ili smrti od nje”.

    Još uvijek puno toga ne znamo o koronavirusu

    Iako je došlo do neprikosnovenih naučnih saznanja o koronavirusu, još uvijek ima mnogo toga što ne znamo o virusu.

    To se naročito odnosi na teme kao što su kad ćemo tačno steći kolektivni imunitet, zašto se neki ljudi razbole teže od drugih ili kako je virus uopšte stigao do ljudske populacije.

    Još uvijek je suviše rano reći koliko će dugo imunitet trajati ili da li postoje razlike između zaštite koju nude vakcine ili one koja je stečena poslije zaraze.

    Također, ne znamo koliko često osoba može ponovo da se zarazi koronavirusom ili da li bi bolest mogla da bude blaža drugi put.

    Istraživanja nastavljaju da proučavaju sve ove stvari, kao i da prate genetsku sekvencu virusa dok mutira u različitim krajevima svijeta.

    Nadamo se da će nam njihovi napori pomoći da se u budućnosti bolje pripremimo za borbu protiv virusa i njegovih mutacija.

    U godini otkako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju koronavirusa, prisustvovali smo do sada neviđenim naučnim naporima da se shvati i zaustavi ovaj virus.

    Istraživači iz svih krajeva svijeta sarađivali su kao nikad dosad i ono za šta su nekada bile potrebne godine i godine da bi se naučilo – kad su u pitanju saznanja, istraživanja i izrade vakcina – ostvareno je za svega nekoliko mjeseci.

    Evo nekih stvari koje smo saznali u posljednjih 12 mjeseci.

    Simptomi koronavirusa (COVID-19)

    Najraniji poznati simptomi virusa bili su temperatura i kašalj.

    Ubrzo su mnogi oboljeli primjetili da su izgubili čulo mirisa i/ili ukusa i to je onda bilo dodato na SZO-ovu listu najčešćih simptoma.

    Kako se pandemija nastavljala, zabilježeni su drugi, rjeđi simptomi, a među njima:

    – upala grla

    – glavobolja

    – bolovi u tijelu

    – dijareja

    – osip na koži ili pomodrjeli prsti na rukama i nogama

    – crvene ili osjetljive oči

    SZO savjetuje ljude koji su veoma bolesni da se odmah obrate ljekarima za pomoć.

    Ozbiljni simptomi mogu da uključuju otežano disanje, gubitak sposobnosti govora ili kretanja, konfuziju ili bol u grudima.

    Znamo da je vjerovatnije da neka hronična zdravstvena stanja znatno pogoršaju težinu bolesti kod ljudi oboljelih od koronavirusa.

    SZO savjetuje ljude sa stanjem na plućima kao što su cistična fibroza ili hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), dijabetes, srčane bolesti ili rak, da preduzmu preventivne mjere protiv zaraze od koronavirusa.

    Iako se većina pacijenata brzo oporavi, studije pokazuju da kod nekih ljudi koronavirus može da izazove dugoročna oštećenja organa, kao što su srce i pluća.

    Prenošenje koronavirusa

    U prvih nekoliko mjeseci pandemije, SZO je insistirala da se koronavirus prenosi kad ljudi kašlju ili putem kihanja, preko kapljica koje padaju na površinu umjesto da se zadržavaju u vazduhu.

    Zato je pranje ruku identifikovano kao ključna preventivna mjera – da bi se spriječilo da ljudi kontaminiraju površine i predmete, koje bi potom dalje širile virus.

    Ali skorašnji članak u Britanskom medicinskom časopisu sugeriše da se „prenošenje koronavirusa poslije dodirivanja površine sada smatra relativno minimalnim” u poređenju sa udisanjem.

    Štaviše, najnoviji dokazi pokazuju da se koronavirus uglavnom prenosi među ljudima u velikoj blizini preko aerosola.

    Ovo se posebno dešava u zatvorenim, prometnim i loše provjetrenim oblastima, gdje jedna ili više zaraženih osoba provode duge vremenske periode sa drugima, kaže SZO.

    Zbog toga mnoga ograničenja u našim životima imaju veze sa zabranom sretanja ljudi u zatvorenom.

    Izgleda da vakcine protiv koronavirusa daju rezultate

    Vakcinacija ima veliki uticaj na broj ljudi koji se zadržavaju u bolnicama zbog koronavirusa u Velikoj Britaniji.

    Oko dvije trećine stanovništva primilo je najmanje jednu dozu vakcine, a podaci pokazuju da vakcine smanjuju broj hospitalizacija i smrti, baš kao i širenje zaraze u zajednici.

    – Riječ je se o zaista dobrim podacima iz stvarnog svijeta koji pokazuju da vakcine funkcionišu i da jedna doza funkcioniše posebno dobro – kaže profesor Kalum Sempl, jedan od naučnih savjetnika britanske vlade.

    Obično je potrebno desetak godina da se izradi neka vakcina, ali vakcine protiv koronavirusa kao što su Pfizer, Moderna i AstraZeneca napravljene su za samo delić tog vremena, dijelom zahvaljujući novoj tehnologiji, povećanju finansijskih sredstava i smanjenju birokratije.

    Iako su za izradu vakcine bili potrebni svega mjeseci, mnogi ljudi će na svoju injekciju čekati godinama.

    U svijetu postoji ogromna neravnopravnost kad je u pitanju raspodjela vakcina, a SZO kritikuje zbog „šokantne neravnoteže” u distribuciji vakcina između bogatih i siromašnih zemalja.

    Iako će vakcinacija sigurno pomoći u borbi protiv virusa, možda neće omogućiti trajnu odbranu zato što se antitijela vremenom gube.

    Od dugotrajne zaraze koronavirusom možete ozbiljno da se razbolite

    Mjesecima nakon zaraze koronavirusom, značajan broj ljudi osjeća i dalje širok dijapazon simptomima, poznatih kao dugotrajni koronavirus.

    SZO kaže da može da bude pogođen čak svaki deseti čovjek i da boluje od izuzetnog umora, glavobolja, bola u grudima i depresije.

    U ranim danima pandemije, ljudi su imali problema da njihovo stanje bude shvaćeno ozbiljno, a naučnici još ne znaju zašto on pogađa neke pacijente a neke druge ne.

    Naučnici nastavljaju da proučavaju dugoročne posljedice koronavirusa, a jedna nedavno objavljena studija pokazuje da ljudi koji su imali virus, čak i blaži slučaj, imaju povećan rizik od smrti ili teških bolesti šest meseci poslije zaraze.

    – Imajući u vidu da je teret dugotrajnog koronavirusa ogroman, trajne posljedice bolesti ostavljaće traga još mnogo godina ili čak decenija – kaže viši autor studije Zijard Al-Ali, vanredni profesor medicine sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu.

    – Ljekari moraju da budu na oprezu prilikom pregleda ljudi koji su prebolovali koronavirus. Ovim pacijentima je potrebna integrisana, multidisciplinarna njega – dodao je profesor Zijard.

    Novi sojevi virusa su možda zarazniji

    U opticaju je više hiljada različitih verzija, tj. sojeva koronavirusa.

    Ovo je očekivano; kako virusi prave kopije samih sebe da bi se širili, oni mutiraju. Te razlike često nisu važne, ali ponekad mogu virus da učine opasnijim ili zaraznijim.

    Britanska, južnoafrička, brazilska i indijska varijanta pretrpjele su promjene na šiljastom proteinu – dijelu virusa kojim se ovaj veže za ljudske ćelije.

    Mutacija N501Y, npr. čini se da poboljšava sposobnost virusa da zarazi ćelije i raširi se, dok za britansku varijantu, B.1.1.7, neka istraživanja pokazuju da je povezan sa 30% većim rizikom od smrti. Dokazi, međutim, nisu konačni.

    Djeca su u manjoj opasnosti od ozbiljnog oboljenja

    Djeca mogu da se zaraze koronavirusom, ali dokazi pokazuju da je značajno manja vjerovatnoća da će se ona ozbiljno razboljeti za razliku od odraslih i, do sada, čini se da je manje vjerovatno da će prenijeti virus.

    Naučnici posebno paze na to da li neka od novijih sojeva ima sklonost da utiče na efikasnije prenošenje među mladima.

    Prošlog mjeseca je objavljeno da je, između februara 2020. i 15. marta 2021. godine, koronavirus ubio najmanje 852 dece u Brazilu do devete godine starosti.

    Među njima je bilo i 518 beba mlađih od godinu dana, prema podacima brazilskog Ministarstva zdravlja.

    Stručnjaci kažu da je broj slučajeva zaraženih koronavirusom u ovoj zemlji – drugi najveći broj na svijetu – povećao vjerovatnoću da brazilske bebe i djeca budu pogođeni.

    Drugi problemi u zemlji uključuju nedostatak testiranja, djecu koja iskazuju drugačije simptome kao što su dijareja i bol u stomaku, kao i manjak dostupne zdravstvene njege.

    Posredne posljedice virusa također imaju ogroman uticaj na djecu, uz prekid pružanja zdravstvenih usluga koji je izazvao koronavirus, što je moguće dovelo do procjenjenih 239.000 smrti majki i dece u Južnoj Aziji, prema izvještaju UN objavljenom početkom 2021.

    Koronavirus vjerovatno neće nestati u skorije vrijeme

    Kad je časopis Nejčer pitao 100 imunologa, istraživača zaraznih bolesti i virusologa koji rade na slučaju koronavirusa da li on može da se iskorijeni, skoro 90% njih reklo je da misli da on može da postane endemski.

    Oni smatraju da će virus „nastaviti još godinama da kruži u džepovima globalne populacije”.

    Ali dok ćemo možda morati da naučimo da živimo sa koronavirusom, to ne znači da ćemo uvijek viđati istu stopu smrtnosti i zaraze kojima smo prisustvovali protekle godine.

    Influenca i dalje oduzima stotine hiljada života svake godine, ali kao društvo smo uglavnom naučili da tolerišemo tu bolest, a koronavirus bi mogao da postane ista takva; da bukne u društvu u redovnim intervalima a ljudi da je dobijaju više od jednom.

    Najbolji način da zaštitite sebe i druge

    U ranim danima pandemije, savjeti kako smanjiti prenošenje koronavirusa nisu uvijek bili dosljedni, dok su vlade širom sveta iznosile različite preporuke građanima.

    SZO je sada nedvosmislena povodom koraka koje treba da preduzmete da biste bili bezbjedni.

    Fizička distanca od najmanje jednog metra, nošenje maske preko nosa i usta, i pranje ruku ostaju i dalje ključne mjere.

    Treba da pokušate i da što češće provjetravate prostorije i izbjegavate mjesta na kojima su gužve.

    Ako morate da se nakašljete, najbolje je da to učinite u savijeni lakat ili maramicu.

    A ako vam ponude vakcinu, trebalo bi da je prihvatite što je prije moguće.

    SZO tvrdi da „odobrene vakcine protiv koronavirusa nude visok stepen zaštite od teške bolesti ili smrti od nje”.

    Još uvijek puno toga ne znamo o koronavirusu

    Iako je došlo do neprikosnovenih naučnih saznanja o koronavirusu, još uvijek ima mnogo toga što ne znamo o virusu.

    To se naročito odnosi na teme kao što su kad ćemo tačno steći kolektivni imunitet, zašto se neki ljudi razbole teže od drugih ili kako je virus uopšte stigao do ljudske populacije.

    Još uvijek je suviše rano reći koliko će dugo imunitet trajati ili da li postoje razlike između zaštite koju nude vakcine ili one koja je stečena poslije zaraze.

    Također, ne znamo koliko često osoba može ponovo da se zarazi koronavirusom ili da li bi bolest mogla da bude blaža drugi put.

    Istraživanja nastavljaju da proučavaju sve ove stvari, kao i da prate genetsku sekvencu virusa dok mutira u različitim krajevima svijeta.

    Nadamo se da će nam njihovi napori pomoći da se u budućnosti bolje pripremimo za borbu protiv virusa i njegovih mutacija.

    Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini
    Koje lekcije smo naučili o koronavirusu u 2021. godini

    Posljednje objavljeno