16.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    16.2 ° C
    16.2 °
    16.2 °
    94 %
    0.4kmh
    99 %
    uto
    20 °
    sri
    24 °
    čet
    17 °
    pet
    19 °
    sub
    23 °
    Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu

    Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu

    Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu

    Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs boravila je u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje je razgovarala s bh. dužnostima i posjetila tri prihvatna centra u kojima su smještene izbjeglice i to u Bihaću, Lipu i prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva.

    Kako je ocijenila u intervjuu za Fenu, Bosna i Hercegovina je, bez obzira na tešku poziciju vlasti budući da desetine hiljada ljudi prolaze kroz zemlju bez namjere da ostanu, ipak osigurala zaštitu za njih što je bila najveća UNHCR-ova briga, a to je da oni imaju sklonište, hranu i zdravstvenu zaštitu.

    – Veoma smo svjesni odgovornosti koja je na Bosni i Hercegovini i odgovornosti koja bi trebala biti podijeljena među drugim zemljama u regiji i šire – kazala je Triggs.

    Kaže i da su neki od centara veoma dobro uređeni kakav je Ušivak gdje izbjeglice imaju sve usluge, dok u kampu Lipa nedostaje još mnogo toga da se uradi.

    Triggs naglašava da je pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže međunarodnu zaštitu bježeći od nasilja ili progona budući da su zemlje zatvorile granice da bi zaštitile javno zdravlje na što kao suverene države imaju apsolutno pravo.

    – No posljedice za izbjeglice i tražitelje azila su takve da oni nisu u mogućnosti iskoristiti svoja prava. Ovdje u BiH dolazi mnogo ljudi i postoji sistem dodjele azila koji funkcionira, iako je spor, ali Covid-19 definitivno je uticao na osobe koje traže azil – pojasnila je.

    Agencije Ujedinjenih nacija stoje na raspolaganju kako bi podržale vlade u tome da ubrzaju sistem identifikacije tih osoba i uopće postupka dobijanja azila, kaže Triggs, jer svako ko prolazi kroz BiH može zatražiti azil, no istina je da većina njih ne želi ostati u BiH.

    Većina onih koji prolaze kroz BiH nisu tražitelji azila ili izbjeglice, oni su migranti i BiH ima suvereno pravo da, poštujući njihova ljudska prava, postupa s njima kao s migrantima, stava je Triggs. Izazov je, stoga, još veći budući da je kroz BiH prošlo 72.000 ljudi u posljednjih nekoliko godina i svi tvrde da žele azil.

    – Naš najveći izazov je identificirati one koji to zaista žele ostati, jer je relativno mali broj onih koji trebaju međunarodnu zaštitu zbog čega bismo više htjeli raditi s vlastima u narednim mjesecima na tom pitanju – podvukla je Triggs.

    Također, namjera je raditi s onim koji žele ostati u BiH kako bi se bolje integrirali u bh. društvo, imali mogućnost zapošljavanja, kako bi im bila dostupa zdravstvena zaštita i upis djece u škole, a onda bi oni mogli doprinijeti bh. ekonomiji.

    Trenutno, oni koji žele ostati u BiH godinama čekaju da se njihov zahtjev za azil riješi zbog čega ne mogu ni započeti proces integracije u bh. društvo te ih to stavlja u veoma nepovoljan položaj, zbog čega je važno učiniti sistem efikasnijim i implementirati zakone i međunarodne akte.

    Proces integracije u bh. društvo možda bi mogao biti lakši u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da je gotovo pola stanovništva iz BiH izbjeglo u druge zemlje tokom rata devedesetih zbog čega postoji određena vrsta empatije prema izbjeglicama, što nije slučaj s nekim drugim zemljama.

    – Da bi se to ostvarilo potrebno je imati odlučno političko vodstvo koje će zabraniti diskriminaciju, govor mržnje i graditi suosjećanje među lokalnim stanovništvom kako bi se oni integrirali u društvo – dodala je Triggs.

    Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs kaže da je BiH napravila iskorak kada je u pitanju rješavanje apatridnosti (osoba bez državljanstva), ali preostalo je oko 100 ljudi koji žive u BiH, a koji nemaju državljanstvo ili su u riziku da ostanu bez državljanstva.

    Potrebno je riješiti pitanje tih ljudi i to prije decembra kada će biti organiziran sastanak na kojem će se razmatrati napredat u oblasti apatridnosti u zemljama potpisnicima Konvencije, a da se postigao ultimativni cilj o potpunom iskorijenjavanju apartidnosti.

    – Bilo bi nam izuzetno zadovoljstvo kada bi predstavnici BiH došli na taj sastanak u Ženevi i objavili da su završili taj posao te da u državi više nema osoba bez državljanstva. To bi bilo veliko dostignuće budući da je BiH i sada lider u tome u regionu – kazala je Triggs.

    Ove godine UNHCR, UN-ova agencija za izbjeglice, slavi 70. godišnjicu Konvencije o izbjeglicama koja je nastala šest godina nakon Drugog svjetskog rata i tada se odnosila na oko dva miliona izbjeglica, dok danas govorimo o brojki od 82 miliona raseljenih osoba.

    – Ako se pogledaju samo ti brojevi s pravom bi se moglo reći da Konvencija nije bila efikasna, ali njena efikasnost ogleda se kroz dva fundamentalna principa. Prema njoj svi imaju pravo da zatraže azil, a druga se odnosi da nikada niko ne smije biti vraćen s granice druge zemlje ako bježi od rata ili progona – napominje Triggs.

    No, u posljednjih nekoliko godina, posebno tokom pandemije koronavirusa, svjedočimo nepridržavanju tih principa, sve više se događaju odvraćanja ljudi s granica bilo na moru ili na kopnu što zabrinjava UN agencije.

    – Također sve više zemalja odbija pravo osobama na podnošenje zahtjeva za azil. Naš posao u budućnosti je da upozoravamo i radimo s vladama kako bi se osiguralo da ostanu privrženi tim principima jer danas će možda BiH nuditi takvu zaštitu dok će kasnije ljudima iz BiH možda ista ta podrška zatrebati od drugih država budući da živimo u vrlo nestabilnom vremenu – kazala je Triggs.

    Kako je u razgovoru za Fenu zaključila pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs, potrebno je stvari posmatrati globalno i na multilateralnom nivou jer je jedino tako moguće riješiti ove izazove na globalnom nivou.

    Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine koja propisuje obaveze prema ljudima prisiljenim da bježe od rata ili progona. Uz podršku UNHCR-a, Bosna i Hercegovina je izgradila pravni okvir koji je osmišljen kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih standarda zaštite.

    Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs boravila je u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje je razgovarala s bh. dužnostima i posjetila tri prihvatna centra u kojima su smještene izbjeglice i to u Bihaću, Lipu i prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva.

    Kako je ocijenila u intervjuu za Fenu, Bosna i Hercegovina je, bez obzira na tešku poziciju vlasti budući da desetine hiljada ljudi prolaze kroz zemlju bez namjere da ostanu, ipak osigurala zaštitu za njih što je bila najveća UNHCR-ova briga, a to je da oni imaju sklonište, hranu i zdravstvenu zaštitu.

    – Veoma smo svjesni odgovornosti koja je na Bosni i Hercegovini i odgovornosti koja bi trebala biti podijeljena među drugim zemljama u regiji i šire – kazala je Triggs.

    Kaže i da su neki od centara veoma dobro uređeni kakav je Ušivak gdje izbjeglice imaju sve usluge, dok u kampu Lipa nedostaje još mnogo toga da se uradi.

    Triggs naglašava da je pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže međunarodnu zaštitu bježeći od nasilja ili progona budući da su zemlje zatvorile granice da bi zaštitile javno zdravlje na što kao suverene države imaju apsolutno pravo.

    – No posljedice za izbjeglice i tražitelje azila su takve da oni nisu u mogućnosti iskoristiti svoja prava. Ovdje u BiH dolazi mnogo ljudi i postoji sistem dodjele azila koji funkcionira, iako je spor, ali Covid-19 definitivno je uticao na osobe koje traže azil – pojasnila je.

    Agencije Ujedinjenih nacija stoje na raspolaganju kako bi podržale vlade u tome da ubrzaju sistem identifikacije tih osoba i uopće postupka dobijanja azila, kaže Triggs, jer svako ko prolazi kroz BiH može zatražiti azil, no istina je da većina njih ne želi ostati u BiH.

    Većina onih koji prolaze kroz BiH nisu tražitelji azila ili izbjeglice, oni su migranti i BiH ima suvereno pravo da, poštujući njihova ljudska prava, postupa s njima kao s migrantima, stava je Triggs. Izazov je, stoga, još veći budući da je kroz BiH prošlo 72.000 ljudi u posljednjih nekoliko godina i svi tvrde da žele azil.

    – Naš najveći izazov je identificirati one koji to zaista žele ostati, jer je relativno mali broj onih koji trebaju međunarodnu zaštitu zbog čega bismo više htjeli raditi s vlastima u narednim mjesecima na tom pitanju – podvukla je Triggs.

    Također, namjera je raditi s onim koji žele ostati u BiH kako bi se bolje integrirali u bh. društvo, imali mogućnost zapošljavanja, kako bi im bila dostupa zdravstvena zaštita i upis djece u škole, a onda bi oni mogli doprinijeti bh. ekonomiji.

    Trenutno, oni koji žele ostati u BiH godinama čekaju da se njihov zahtjev za azil riješi zbog čega ne mogu ni započeti proces integracije u bh. društvo te ih to stavlja u veoma nepovoljan položaj, zbog čega je važno učiniti sistem efikasnijim i implementirati zakone i međunarodne akte.

    Proces integracije u bh. društvo možda bi mogao biti lakši u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da je gotovo pola stanovništva iz BiH izbjeglo u druge zemlje tokom rata devedesetih zbog čega postoji određena vrsta empatije prema izbjeglicama, što nije slučaj s nekim drugim zemljama.

    – Da bi se to ostvarilo potrebno je imati odlučno političko vodstvo koje će zabraniti diskriminaciju, govor mržnje i graditi suosjećanje među lokalnim stanovništvom kako bi se oni integrirali u društvo – dodala je Triggs.

    Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs kaže da je BiH napravila iskorak kada je u pitanju rješavanje apatridnosti (osoba bez državljanstva), ali preostalo je oko 100 ljudi koji žive u BiH, a koji nemaju državljanstvo ili su u riziku da ostanu bez državljanstva.

    Potrebno je riješiti pitanje tih ljudi i to prije decembra kada će biti organiziran sastanak na kojem će se razmatrati napredat u oblasti apatridnosti u zemljama potpisnicima Konvencije, a da se postigao ultimativni cilj o potpunom iskorijenjavanju apartidnosti.

    – Bilo bi nam izuzetno zadovoljstvo kada bi predstavnici BiH došli na taj sastanak u Ženevi i objavili da su završili taj posao te da u državi više nema osoba bez državljanstva. To bi bilo veliko dostignuće budući da je BiH i sada lider u tome u regionu – kazala je Triggs.

    Ove godine UNHCR, UN-ova agencija za izbjeglice, slavi 70. godišnjicu Konvencije o izbjeglicama koja je nastala šest godina nakon Drugog svjetskog rata i tada se odnosila na oko dva miliona izbjeglica, dok danas govorimo o brojki od 82 miliona raseljenih osoba.

    – Ako se pogledaju samo ti brojevi s pravom bi se moglo reći da Konvencija nije bila efikasna, ali njena efikasnost ogleda se kroz dva fundamentalna principa. Prema njoj svi imaju pravo da zatraže azil, a druga se odnosi da nikada niko ne smije biti vraćen s granice druge zemlje ako bježi od rata ili progona – napominje Triggs.

    No, u posljednjih nekoliko godina, posebno tokom pandemije koronavirusa, svjedočimo nepridržavanju tih principa, sve više se događaju odvraćanja ljudi s granica bilo na moru ili na kopnu što zabrinjava UN agencije.

    – Također sve više zemalja odbija pravo osobama na podnošenje zahtjeva za azil. Naš posao u budućnosti je da upozoravamo i radimo s vladama kako bi se osiguralo da ostanu privrženi tim principima jer danas će možda BiH nuditi takvu zaštitu dok će kasnije ljudima iz BiH možda ista ta podrška zatrebati od drugih država budući da živimo u vrlo nestabilnom vremenu – kazala je Triggs.

    Kako je u razgovoru za Fenu zaključila pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs, potrebno je stvari posmatrati globalno i na multilateralnom nivou jer je jedino tako moguće riješiti ove izazove na globalnom nivou.

    Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine koja propisuje obaveze prema ljudima prisiljenim da bježe od rata ili progona. Uz podršku UNHCR-a, Bosna i Hercegovina je izgradila pravni okvir koji je osmišljen kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih standarda zaštite.

    IzvorFENA
    Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu
    Pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže zaštitu

    Posljednje objavljeno