16.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Poljoprivredni troškovi diktirat će cijene hrane u BiH

    Poljoprivredni troškovi diktirat će cijene hrane u BiH

    Era jeftine hrane je završena. Ovo, bar na papiru, tvrde britanski i njemački stručnjaci, koji u svom izvještaju prognoziraju da će, ukoliko troškovi poljoprivredne proizvodnje nastave da rastu u 2023. godini, a zbog rasta cijene energenata i đubriva, te situacije u Ukrajini, doći do poskupljenja hrane od 60 do 100 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Poljoprivredni troškovi već su porasli, tvrde za “Nezavisne novine” proizvođači iz BiH, dodajući da će se trend nastaviti u ovoj godini te da će se to u određenoj mjeri odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda, ali i na samu proizvodnju.

    Poskupljenje hrane, piše u izvještaju objavljenom u časopisu “Nature Food”, imaće nesagledive posljedice za sve one koji imaju manje mogućnosti da obezbijede koru hljeba, a procjene su da će na ovaj način broj neuhranjenih u svijetu biti između 61 i 107 miliona ljudi (najviše stanovnici supsaharske Afrike).

    Na sreću, BiH nije u tolikom problemu, ali daleko je od toga da nema poteškoća.

    – Poljoprivredna proizvodnja trenutno je izuzetno skupa. Mi imamo skupo gorivo, a ono je osnovni uslov za sjetvu. Skupa su mineralna đubriva, sjemena, herbicidi. Ne da je poskupjelo 50 odsto, nego 120 odsto. Normalna je stvar da se poljoprivrednik mora pokrivati, jer niko neće da radi džabe – kaže za “Nezavisne novine” Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

    Prema njegovim riječima, ni 2022. godina nije bila mnogo bolja, a prognoze za ovu, bar kada su u pitanju vremenske prilike, ne idu na ruku proizvođačima.

    – Žestoko i sušno ljeto, a sada nema dovoljno snijega da natopi zemlju – ističe Hasanović, naglašavajući da će svako poskupljenje hrane ugasiti dio proizvođača, koji neće imati mogućnost da zbog enormnih troškova održe proizvodnju.

    – Na kraju će doći vrijeme da ćemo, kao i ranije, morati ašovom obrađivati parcele, jer nećemo imati novca da kupimo gorivo. Takođe, ode omladina u inostranstvo, stari ljudi više nemaju snage da se bave poljoprivredom, a kod nas se tim poslom najčešće bave ljudi od 60 godina – smatra Hasanović.

    Poljoprivrednici iz FBiH napominju da je situacija nešto bolja u Republici Srpskoj, jer proizvođači dobijaju plavi dizel, subvencije.

    – Oremo njivu, a plaćamo kao da oremo asfalt – poručuje Hasanović.

    Potrošači podsjećaju da su građane BiH već početkom godine dočekala poskupljenja pekarskih proizvoda i hljeba te da je neupitno da će se to nastaviti.

    – Mislim da država ne pomaže poljoprivrednim proizvođačima, koji bi trebalo da iznesu glavni teret ovih poskupljenja – smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača srednje Bosne.

    On je saglasan da bi usljed problema sa poskupljenjima građani mogli biti prinuđeni da se okrenu vlastitoj proizvodnji hrane.

    – Smatram i da bi građani trebalo da izvrše pritisak na državu, jer se nadležni svaki dan hvale kako rastu budžeti – ističe on.

    Na pitanje zašto onda građani ćute i trpe kada se radi o njihovoj glavi, kaže:

    – Građani se više brinu da li će njihova stranka biti na vlasti, nego da li će imati pun frižider – izričit je Arnautović.

    Sa druge strane, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da Srpska ima dovoljnu proizvodnju svih životnih namirnica, a da će to biti dodatno obezbijeđeno putem podsticaja poljoprivrednicima.

    – Ne treba imati nikakvu dilemu da li ćemo proizvoditi dovoljno pšenice, kukuruza i drugih životnih namirnica – poručio je Dodik u Bijeljini, nakon nedavnog sastanka sa poljoprivrednicima.

    Ono što treba napomenuti jeste i da su istraživanja pokazala da poskupljenje energenata, a samim tim i poskupljenje poljoprivredne proizvodnje, ima daleko veće posljedice na rast cijena hrane nego ograničenja uvoza na hranu.

    – Sigurno je da se u uslovima poskupljenja i nestašica hrane smanjuju i necarinske barijere. Znamo da je i EU jedno vrijeme dozvolila uvoz iz Ukrajine prehrambenih poljoprivrednih proizvoda, mimo nekih standardnih ugovora – pojašnjava Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.

    On je uvjeren, kada se radi o jednoj ovako delikatnoj stvari, da će i ograničenja na uvoz prehrambenih proizvoda sigurno biti manja nego inače.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Era jeftine hrane je završena. Ovo, bar na papiru, tvrde britanski i njemački stručnjaci, koji u svom izvještaju prognoziraju da će, ukoliko troškovi poljoprivredne proizvodnje nastave da rastu u 2023. godini, a zbog rasta cijene energenata i đubriva, te situacije u Ukrajini, doći do poskupljenja hrane od 60 do 100 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Poljoprivredni troškovi već su porasli, tvrde za “Nezavisne novine” proizvođači iz BiH, dodajući da će se trend nastaviti u ovoj godini te da će se to u određenoj mjeri odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda, ali i na samu proizvodnju.

    - Reklama -

    Poskupljenje hrane, piše u izvještaju objavljenom u časopisu “Nature Food”, imaće nesagledive posljedice za sve one koji imaju manje mogućnosti da obezbijede koru hljeba, a procjene su da će na ovaj način broj neuhranjenih u svijetu biti između 61 i 107 miliona ljudi (najviše stanovnici supsaharske Afrike).

    - Reklama -

    Na sreću, BiH nije u tolikom problemu, ali daleko je od toga da nema poteškoća.

    - Reklama -

    – Poljoprivredna proizvodnja trenutno je izuzetno skupa. Mi imamo skupo gorivo, a ono je osnovni uslov za sjetvu. Skupa su mineralna đubriva, sjemena, herbicidi. Ne da je poskupjelo 50 odsto, nego 120 odsto. Normalna je stvar da se poljoprivrednik mora pokrivati, jer niko neće da radi džabe – kaže za “Nezavisne novine” Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

    Prema njegovim riječima, ni 2022. godina nije bila mnogo bolja, a prognoze za ovu, bar kada su u pitanju vremenske prilike, ne idu na ruku proizvođačima.

    – Žestoko i sušno ljeto, a sada nema dovoljno snijega da natopi zemlju – ističe Hasanović, naglašavajući da će svako poskupljenje hrane ugasiti dio proizvođača, koji neće imati mogućnost da zbog enormnih troškova održe proizvodnju.

    – Na kraju će doći vrijeme da ćemo, kao i ranije, morati ašovom obrađivati parcele, jer nećemo imati novca da kupimo gorivo. Takođe, ode omladina u inostranstvo, stari ljudi više nemaju snage da se bave poljoprivredom, a kod nas se tim poslom najčešće bave ljudi od 60 godina – smatra Hasanović.

    Poljoprivrednici iz FBiH napominju da je situacija nešto bolja u Republici Srpskoj, jer proizvođači dobijaju plavi dizel, subvencije.

    – Oremo njivu, a plaćamo kao da oremo asfalt – poručuje Hasanović.

    Potrošači podsjećaju da su građane BiH već početkom godine dočekala poskupljenja pekarskih proizvoda i hljeba te da je neupitno da će se to nastaviti.

    – Mislim da država ne pomaže poljoprivrednim proizvođačima, koji bi trebalo da iznesu glavni teret ovih poskupljenja – smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača srednje Bosne.

    On je saglasan da bi usljed problema sa poskupljenjima građani mogli biti prinuđeni da se okrenu vlastitoj proizvodnji hrane.

    – Smatram i da bi građani trebalo da izvrše pritisak na državu, jer se nadležni svaki dan hvale kako rastu budžeti – ističe on.

    Na pitanje zašto onda građani ćute i trpe kada se radi o njihovoj glavi, kaže:

    – Građani se više brinu da li će njihova stranka biti na vlasti, nego da li će imati pun frižider – izričit je Arnautović.

    Sa druge strane, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da Srpska ima dovoljnu proizvodnju svih životnih namirnica, a da će to biti dodatno obezbijeđeno putem podsticaja poljoprivrednicima.

    – Ne treba imati nikakvu dilemu da li ćemo proizvoditi dovoljno pšenice, kukuruza i drugih životnih namirnica – poručio je Dodik u Bijeljini, nakon nedavnog sastanka sa poljoprivrednicima.

    Ono što treba napomenuti jeste i da su istraživanja pokazala da poskupljenje energenata, a samim tim i poskupljenje poljoprivredne proizvodnje, ima daleko veće posljedice na rast cijena hrane nego ograničenja uvoza na hranu.

    – Sigurno je da se u uslovima poskupljenja i nestašica hrane smanjuju i necarinske barijere. Znamo da je i EU jedno vrijeme dozvolila uvoz iz Ukrajine prehrambenih poljoprivrednih proizvoda, mimo nekih standardnih ugovora – pojašnjava Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.

    On je uvjeren, kada se radi o jednoj ovako delikatnoj stvari, da će i ograničenja na uvoz prehrambenih proizvoda sigurno biti manja nego inače.

    Zenica
    broken clouds
    16.8 ° C
    16.8 °
    16.8 °
    93 %
    1.5kmh
    68 %
    pon
    17 °
    uto
    27 °
    sri
    24 °
    čet
    22 °
    pet
    21 °