30.7 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    30.7 ° C
    30.7 °
    30.7 °
    40 %
    1.5kmh
    61 %
    pet
    33 °
    sub
    26 °
    ned
    19 °
    pon
    21 °
    uto
    20 °

    Vujanović: Danas stupio na snagu Zakon o slobodnim zonama u FBiH

    Vujanović: Danas stupio na snagu Zakon o slobodnim zonama u FBiH

    Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas je stupio na snagu. Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.

    – Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim propisima i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona. Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone – pojasnio je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

    U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to: „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.

    Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze kaže da je Zakon precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

    Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.

    – Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH – istakao je Vujanović.

    Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.

    Ovim Zakonom, kako navodi, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.

    – Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH. Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH – kazao je Vujanović.

    Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu sa nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona sa politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.

    U skladu sa jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti.

    – Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama – rekao je Vujanović.

    S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.

    – Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH. S tim u vezi, ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti – naglasio je Vujanović.

    Osvrnuo se da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

    – Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH. S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalog i razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike – poručio je u razgovoru za Fenu Vujanović.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas je stupio na snagu. Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.

    – Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim propisima i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona. Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone – pojasnio je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

    U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to: „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.

    Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze kaže da je Zakon precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

    Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.

    – Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH – istakao je Vujanović.

    Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.

    Ovim Zakonom, kako navodi, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.

    – Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH. Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH – kazao je Vujanović.

    Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu sa nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona sa politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.

    U skladu sa jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti.

    – Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama – rekao je Vujanović.

    S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.

    – Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH. S tim u vezi, ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti – naglasio je Vujanović.

    Osvrnuo se da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

    – Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH. S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalog i razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike – poručio je u razgovoru za Fenu Vujanović.

    IzvorFENA

    Posljednje objavljeno