Zbog nepoštovanja obaveza GIKIL-u prijeti zatvaranje

Objavljeno prije 3 mjeseca

Zbog nepoštovanja ugovornih, okolišnih i drugih obaveza, dalji rad lukavačke Global ispat koksne industrije (GIKIL) je upitan i iako bi, prema riječima Edite Đapo, federalne ministrice okoliša i turizma, inspekcije već danas mogle zatvoriti ovu fabriku, u narednim danima pokušat će se pronaći rješenje kako se to ne bi desilo, javlja Anadolu Agency (AA).

GIKIL se ranije obavezao da će u zaštitu okoline investirati 111 miliona KM, no ne samo da ta sredstva nisu uložili, nego je ova fabrika prouzorkovala niz ekoloških incidenata poput izlijevanja katrana, amonijačne vode i drugih opasnih materija u rijeku Spreču, a to je izazvalo neprocjenjive štete ne samo za floru i faunu rijeke, nego i zagađenost vode, zraka i tla.

Iako je alarm za uzbunu odavno upaljen, nadležni su dosad zatvarali oči pred problemima zbog očuvanja 1.000 radnih mjesta. Ipak, hiljada radnih mjesta nemjerljiva je spram zdravlja skoro pola miliona ljudi koliko ih živi u Tuzlanskom kantonu.

Tim povodom, jučer je u Lukavcu održan sastanak predstavnika federalnog nivoa, inspekcija i lokalnog nivoa vlasti sa predstavnicima GIKIL-a i Nadzornog odbora u ovog fabrici.

“Da je to (garancija da će se u zaštitu okoline investirati 111 miliona KM, op. a.) investirano, danas bismo imali sasvim prihvatljivu fabriku i ne bismo bili u ovoj situaciji. Nije vrijeme za teške riječi, nego za akciju. Ako idemo u smjeru zatvaranja GIKIL-a, situacija nije nimalo jednostavna jer osim 1.000 radnih mjesta, imamo i 5.000 ljudi koji žive od GIKIL-a. Država Bosna i Hercegovina je vlasnik polovine fabrike i snosi odgovornost za sve što je učinjeno ili što nije učinjeno. Vrlo sam zabrinut, ali, isto tako, ako GIKIL treba da nastavi s radom kako je radio dosad, onda to nikako ne smijemo dozvoliti. Odnosno ako GIKIL želi nastaviti da radi, mora promijeniti svoje ponašanje i odnos prema obavezama, a država BiH mora implementirati jedan robusan mehanizam prisile”, naveo je prije današnjeg sastanka Edin Delić, načelnik Lukavca, jedne od najzagađenijih općina u Evropi i šire.

Ipak, treba navesti da GIKIL nije jedini zagađivač zraka, vode i tla u Lukavcu i Tuzlanskom kantonu.

Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, rekao je da će se ubrzo saznati da li će GIKIL biti zatvoren. Ajdinović je dodao da su inspektori u proteklom periodu aktivno radili i izdali veliki broj prekršajnih naloga i upravnih mjera, ali da visine kazni oko 3.000 KM i promet koji ova fabrika obavlja nisu proporcionalni.

“GIKIL-u se isplati da radi kako radi. Slobodno ću kazati da je to jedan od najnedisciplinovanijih operatera i privrednih subjekata u Federaciji BiH. Bez obzira na to što im je okolinska dozvola prestala važiti prije godinu i po, nastavili smo vršiti inspekcijske nadzore, nalagali smo upravne mjere, donosili rješenja o otklanjanju nedostataka i davali realne rokove da se poslovanje ovog privrednog društva uvede u zakonske okvire, ali svaka naša upravna mjera kao da nije ni bila izdata jer nije bilo odgovornosti”, rekao je Ajdinović.

On je dodao da su se inspektori više puta obratili Kantonalnom tužilaštvu TK i da očekuju da će prijave dobiti svoj pravosudni epilog.

Ministrica Đapo tvrdi da je GIKIL-u okolinska dozvola istekla u januaru 2017. godine, ali zbog važnosti GIKIL-a za privredu ne samo Federacije BiH, nego i cijele države, rokovi su produžavani.

Đapo je podsjetila da su se vodili pregovori te da je formirana stručna komisija, u koju su, između ostalih, uključili i načelnika Delića, a komisija je prvo rekla da GIKIL nije zadovoljio sve zakonske uslove. Svako je, navodi Đapo, morao učestvovati u tome jer i Vlada Tuzlanskog kantona je 49 posto vlasnik, a Vlada FBiH izdaje vodne, okolinske dozvole, vrši inspekcijske kontrole i slično.

“Kasnije se uključilo i Tužilaštvo TK i došli smo do granice da se više ne može čekati. Na današnjem sastanku želimo vidjeti da li su se GIKIL, njegov Nadzorni odbor i uprava odlučili ozbiljno investirati u ovaj proces ili ne. Bilo mi je teško odlučiti se na ovaj korak jer je u pitanju 1.000 ljudi, međutim, s druge strane, moj mandat je da štitim okoliš i zdravlje ljudi TK-a. Pola miliona ljudi u TK-u ne mogu biti taoci ovih hiljadu koji rade ovdje. Također, ispostavilo se da ni radni uslovi nisu zadovoljavajući i da se investitor ponaša kao da je u robovlasničkom društvu te iskorištava ljudske i prirodne resurse, a u BiH ostavlja otrove. Investitor i Vlada TK kao suvlasnik moraju ozbiljno pristupiti poboljšanju poslovanja”, navela je Đapo.

Debasish Ganguly, generalni direktor GIKIL-a, uoči sastanka je izrazio nadu da će svi zajedno s vlastima raditi kako bi sačuvali fabriku. On je također naveo da, osim 1.000 radnih mjesta, GIKIL doprinosi 20 posto obrtu Željeznica Federacije, zatim skoro 1 procenat BDP-a, a udio u ukupnom izvozu je tri procenta.

“Namjeravamo podnijeti novi zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole. Imamo odobrenje našeg Nadzornog odbora na iznos od 5,7 miliona KM u šest mjeseci 2018. godine i nadamo se da ćemo dobiti dodatna odobrenja u narednom periodu. Nadamo se da ćemo uspostaviti odgovarajući plan koji će biti prihvatljiv Ministarstvu i koji će osigurati kontinuirano poslovanje GIKIL-a”, izjavio je Ganguly.

Na pitanje kako su radili godinu i po bez okolinske dozvole, Ganguly je rekao da su podnijeli zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole i da su imali otvorene razgovore s Ministarstvom i komisijom u smislu koje korake GIKIL treba poduzeti.

“Nije uredu reći da mi radimo bez dozvole, nego radimo pod administrativnom dozvolom. Samo smo jučer dobili odgovor od Ministarstva u kojem nam daju status vezan uz aplikaciju koju smo podnijeli i poduzet ćemo potrebne mjere. Dakle, ne može se reći da smo sve vrijeme radili bez okolinske dozvole jer je to zakonski nemoguće”, rekao je Ganguly.

Niko od prisutnih sagovornika nije mogao precizirati koji je rok koji se navedenoj fabrici daje da počne sa ispunjavanjem obaveza, kazavši da će javnost odgovor na pitanje o konačnoj sudbini fabrike dobiti u narednim danima.