U izvještaju koji je objavio izraelski list Haaretz navodi se da je grad Rafah na jugu Pojasa Gaze zbrisan s lica zemlje, a ista sudbina zadesila je i druge gradove i izbjegličke kampove, poput Jabalije, Beit Lahije, Beit Hanouna te četvrti u Khan Younisu, koje su nekada bile dom za desetke hiljada ljudi, a danas su ruševine.
Izvještaj skreće pažnju na satelitske snimke Rafaha iz oktobra 2023. godine, koje prikazuju veliki grad, gust mozaik zgrada, solarnih panela, kupola džamija, cesta, javnih trgova, obradivog zemljišta i voćnjaka, te ih upoređuje s novim snimcima iz juna 2025. godine, koji prikazuju grad kao dvodimenzionalnu sivu površinu prekrivenu ruševinama.
Autori izvještaja, Avi Scharf, urednik za pitanja nacionalne sigurnosti u listu Haaretz, te analitičari Nir Hasson i Yarden Michaeli, kritizirali su izraelske glasove koji pozivaju na potpuno uništenje Pojasa Gaze.
Izvještaj prenosi izjavu novinara izraelskog Kanala 14 Shimona Riklina, koji je rekao da ne može naveče spavati ako ne pogleda snimke uništavanja domova u Gazi. Dodao je da “želi vidjeti još i još i još i još srušenih kuća i stanova, tako da se stanovnici Gaze nemaju gdje vratiti”.
Razmjeri razaranja u brojkama
U izvještaju se navodi da razmjere razaranja u Rafahu i izbjegličkom kampu Jabalia premašuju ono što je svijet vidio u Hirošimi i Nagasakiju nakon američkog nuklearnog napada.
U tom kontekstu, u tekstu se navodi i broj stanovnika na pogođenim područjima prije rata:
- Rafah: 275.000 stanovnika
- Jabalia: 56.000 stanovnika
- Beit Lahia: 108.000 stanovnika
- Beit Hanoun: 62.000 stanovnika
- Abasan al-Kabiri, predgrađe Khan Yunisa koje je uništila izraelska vojska: 30.000 stanovnika
- Bani Suhaila, susjedno predgrađe, imalo je 46.000 stanovnika.
U izvještaju se objašnjava da su ta područja sravnjena sa zemljom i pretvorena u ruševine, jer je vojska raselila njihove stanovnike i ubila mnoge od njih. To je dovelo do razaranja koje “nadmašuje štetu koju su pretrpjeli gradovi poput Halepa, Mosula, Sarajeva i Kabula”.
Podaci o razaranju
Prema podacima navedenim u izvještaju Ujedinjenih naroda, dvije trećine zgrada u Pojasu Gaze, odnosno 174.000 od otprilike 250.000 zgrada, oštećeno je ili uništeno. Od toga je 90.000 potpuno ili gotovo potpuno uništeno, 52.000 je pretrpjelo umjerena oštećenja, dok je razmjere štete na preostalih 33.000 objekata teško procijeniti.
Prema podacima UN-a, izraelska vojska uništila je i više od 2.000 obrazovnih ustanova, uključujući 501 od 564 škole u Pojasu Gaze.
Prema podacima, Izrael je uništio 81 posto cestovne infrastrukture u Pojasu Gaze, veliki dio elektroenergetske mreže, zajedno s vodovodnim i kanalizacijskim instalacijama, te poljoprivredne i stočarske objekte, kao i kokošinjce i ribarska područja.
Broj koka nosilja smanjen je za 99 posto, broj goveda za 94 posto, a količina ulova ribe smanjena je za 93 posto, navodi se u izvještaju.
UN je procijenio količinu ruševina u Pojasu Gaze na gotovo 50 miliona tona, uz napomenu da će njihovo uklanjanje trajati 20 godina.
Izvještaj navodi da više od milion raseljenih trenutno živi u šatorima u području Al-Mawasi i zapadnom dijelu Pojasa Gaze, gdje stanovnici Gaze postavljaju svoje šatore “na trotoarima, odlagalištima smeća i među ruševinama”, u uvjetima bez kanalizacije, vode i električne energije, usred najezde komaraca i sve veće gladi.
Pet faza uništavanja
U izvještaju se objašnjava da je izraelska vojska uništila Pojas Gaze u pet faza.
Prva faza počela je odmah nakon izbijanja rata, kroz zračne napade na civilnu infrastrukturu i domove, u navodnim napadima na borce Hamasa. U prvoj sedmici rata bačeno je gotovo 6.000 bombi.
Druga faza pokrenuta je na početku 2024. godine, kada su izraelske snage počele uspostavljati koridor Netzarim duž granice s Pojasom Gaze. Vojska je u ovoj fazi koristila buldožere i oklopna vozila kako bi srušila hiljade zgrada do temelja, a operacije uništavanja izvođene su prvenstveno kroz kopnene operacije.
Treća faza počela je sredinom 2024. godine, s fokusom na južnu Gazu. Na meti su bili grad Rafah i njegova okolina, u sklopu nastojanju da se proširi koridor Philadelphi na granici s Egiptom. Vojska je u ovoj fazi primijenila novu strategiju uništavanja, šaljući oklopne transportere bez posade napunjene eksplozivom u stambena naselja s ciljem njihovog potpunog razaranja.
Četvrta faza, prema izvještaju, uključivala je intenzivne operacije uništavanja gradova u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, kao što su Beit Lahia, Beit Hanoun i izbjeglički kamp Jabalia.
Peta faza počela je nakon prekida vatre u januaru 2025. godine, kada je izraelska vojska pokrenula operaciju “Gideonove kočije”.
Tokom te faze, izraelska vojska je provodila politiku otvorenog i sistematskog uništavanja Pojasa Gaze te počela angažirati civilne izvođače koji su plaćani prema broju zgrada koje sruše, navodi se u izvještaju.
Na kraju izvještaja u izraelskom listu zaključuje se da dešavanja u Gazi predstavljaju početak kraja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, te da će jednog dana svijet oplakivati Gazu, ali će tada biti prekasno.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
