Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini, kojim se prvi put precizno definiše obijesna vožnja i uvode znatno strožije kazne za najteže saobraćajne prekršaje, stupa na snagu 27. maja 2026. godine.
Prema novim zakonskim odredbama, obijesnom vožnjom smatrat će se prolazak kroz crveno svjetlo dva ili više puta u razmaku od 20 minuta, prekoračenje brzine u naselju za više od 40 kilometara na sat, odnosno van naselja za više od 60 kilometara na sat, kao i preticanje kolone preko pune linije. U ovu kategoriju ulazi i upravljanje vozilom s više od 1,50 promila alkohola u krvi ili pod utjecajem narkotika i drugih psihoaktivnih supstanci.
Izmjenama zakona predviđeno je i privremeno oduzimanje vozila vozačima koji budu zatečeni u obijesnoj vožnji, ukoliko su za isti prekršaj već kažnjavani u prethodne dvije godine. Vozilo će biti zadržano do donošenja pravosnažne sudske odluke.
Kazne za ovakve prekršaje bit će među najstrožijim do sada. Za obijesnu vožnju predviđena je novčana kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci zabrane upravljanja vozilom i dva kaznena boda. Ukoliko bahata vožnja izazove saobraćajnu nesreću, kazne rastu od 3.000 do čak 5.000 KM, uz devet mjeseci zabrane vožnje i četiri kaznena boda.
Pooštrene su i sankcije za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje te nevezivanje sigurnosnog pojasa. Za ove prekršaje predviđene su kazne od 200 do 400 KM, dok u slučaju izazivanja saobraćajne nezgode kazne mogu iznositi od 400 do 2.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom do šest mjeseci i dva kaznena boda.
Nove zakonske odredbe predviđaju i kažnjavanje vozača koji koriste uređaje za ometanje rada radara i drugih sistema za evidentiranje prekršaja, a kazne će iznositi od 200 do 400 KM.
Stručnjak za sigurnost saobraćaja i bivši komesar Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Semir Šut smatra da su izmjenama zakona izdvojeni upravo najopasniji prekršaji koji direktno ugrožavaju živote učesnika u saobraćaju.
“To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Mislim da ćemo ovaj put u fokusu strožeg kažnjavanja zaista imati prekršitelje koji se obijesno odnose prema sigurnosti saobraćaja i drugim učesnicima”, izjavio je Šut.
Govoreći o mogućnosti uvođenja kazni proporcionalnih imovinskom stanju prekršilaca, Šut je ocijenio da bi takav model bio teško primjenjiv u Bosni i Hercegovini zbog neuređenosti sistema evidencije imovine.
Sličan stav dijeli i stalni sudski vještak za oblast cestovnog saobraćaja Dino Memić, koji smatra da definisanje obijesne vožnje predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put jasno izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja u saobraćaju.
Memić ističe da strožije sankcije mogu imati preventivni efekat, ali upozorava da rezultati zavise prije svega od dosljedne primjene zakona, pojačanog nadzora saobraćaja i kontinuirane edukacije vozača, posebno mladih.
