Tri nove vakcine razvijaju se kako bi se suzbila rijetka vrsta ebole koja je do sada odnijela gotovo 250 života.
Međunarodna inicijativa za vakcinu protiv AIDS-a (IAVI), koja radi na razvoju jedne od vakcina, upozorila je da bi ova epidemija mogla postati najteža do sada.
Na razvoju vakcina protiv vrste Bundibugyo rade i Univerzitet u Oxfordu te farmaceutska kompanija Moderna, piše BBC.
Koalicija za inovacije u pripremljenosti za epidemije (CEPI), koja finansira rad sve tri grupe, poručila je da je “svaki dan presudan”.
U Demokratskoj Republici Kongo trenutno je zabilježeno više od 1.000 sumnjivih slučajeva zaraze, dok je u susjednoj Ugandi potvrđeno devet slučajeva.
Raste zabrinutost da bi ova epidemija, koja je otkrivena tek nakon što se proširila u području zahvaćenom sukobima i s ograničenim zdravstvenim resursima, mogla dosegnuti razmjere najveće epidemije ebole u historiji, koja je pogodila zapadnu Afriku između 2014. i 2016. godine. Tada je zaraženo gotovo 29.000 ljudi, a više od 11.000 ih je preminulo.
Dr. Mark Feinberg, direktor IAVI-ja, izjavio je:
“Mislim da postoji ozbiljna prijetnja da ova epidemija bude jednako teška kao ona, ako ne i gora. Razvoj vakcine i drugih mjera zaštite očigledno mora biti prioritet”, rekao je on.
Njegove riječi podudaraju se s upozorenjima humanitarne organizacije Ljekari bez granica (MSF), koja je situaciju opisala kao “izuzetno alarmantnu”, ističući da nikada ranije “toliko slučajeva nije zabilježeno u tako kratkom periodu”.
Vakcine se moraju razvijati za svaku pojedinačnu vrstu virusa ebole. Postoji šest poznatih vrsta, ali samo tri uzrokuju epidemije kod ljudi.
Za najrašireniju vrstu, Zaire ebolavirus, već postoji vakcina. Međutim, sadašnja epidemija uzrokovana je drugom vrstom, poznatom kao Bundibugyo ebolavirus. Ova vrsta do sada je zabilježena samo dva puta i protiv nje ne postoji odobrena vakcina.
IAVI razvija modificiranu verziju vakcine protiv zairske vrste ebole kako bi zaštitila od Bundibugyo virusa. Eksperimentalna vakcina testirana je na majmunima, gdje je brzo aktivirala imunološki sistem i pružila gotovo stopostotnu zaštitu.
Feinberg je rekao da ga dosadašnji rezultati čine “optimističnim kada je riječ o potencijalu vakcine”, ali da će trenutno biti potrebno između sedam i devet mjeseci da vakcina bude spremna za klinička ispitivanja, iako istraživači nastoje ubrzati taj proces.
U međuvremenu, farmaceutska kompanija Moderna objavila je da koristi svoju mRNA tehnologiju – primijenjenu za brzi razvoj vakcina tokom pandemije Covid-19 – kako bi razvila vakcinu protiv Bundibugyo virusa.
“Djelovat ćemo hitno, ali i uz punu naučnu rigoroznost, kako bismo podržali odgovor na epidemiju i približili potencijalnu vakcinu zajednicama kojima je najpotrebnija”, izjavio je Stéphane Bancel, glavni izvršni direktor Moderne.
Univerzitet u Oxfordu također je saopćio da koristi vlastitu vakcinalnu tehnologiju, koja je tokom pandemije Covida-19 spasila brojne živote, za razvoj nove vakcine protiv ebole.
Očekuje se da bi njihova vakcina mogla biti spremna za klinička ispitivanja za dva do tri mjeseca.
Sve tri vakcine imaju isti cilj – naučiti organizam da prepozna strukturu na površini virusa poznatu kao Bundibugyo glikoprotein. Međutim, svaka koristi drugačiju tehnologiju da bi to postigla.
IAVI koristi živi, ali bezopasni virus koji je genetski modificiran tako da nosi i glikoprotein ebole. Imunološki sistem se bori protiv tog bezopasnog virusa, a usput uči kako da prepozna i virus ebole.
Moderna i Oxford koriste drugačiji pristup. Njihove vakcine u organizam unose dio genetskog koda koji ćelijama daje uputu da proizvedu Bundibugyo glikoprotein. Organizam ga prepoznaje kao strano tijelo i počinje stvarati odbrambeni odgovor.
Na taj način imunološki sistem stječe prednost i spremniji je za borbu protiv stvarne infekcije virusom ebole.
Ipak, razlike u tehnologijama i načinu na koji podstiču imunološki odgovor mogle bi utjecati na nivo zaštite ili broj potrebnih doza. Sve to mora biti potvrđeno kroz klinička ispitivanja.
CEPI finansira rane faze istraživanja.
“Kako se Bundibugyo virus brzo širi, a ne postoje odobrene vakcine, svaki dan je presudan u utrci protiv ove smrtonosne bolesti”, izjavio je direktor CEPI-ja dr. Richard Hatchett.
Generalni direktor World Health Organization, Tedros Adhanom Ghebreyesus, poručio je:
“Vakcina protiv Bundibugyo virusa mogla bi pomoći u suzbijanju ove epidemije i ojačati spremnost za buduće izbijanje zaraze.”
