13.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    13.2 ° C
    13.2 °
    13.2 °
    84 %
    1.7kmh
    37 %
    pon
    30 °
    uto
    24 °
    sri
    23 °
    čet
    14 °
    pet
    16 °
    Hrvati najdeblji muškarci u Evropi Hrvati najdeblji muškarci u Evropi

    Hrvati najdeblji muškarci u Evropi

    Hrvati najdeblji muškarci u Evropi

    Hrvatska je, prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Evropske unije, najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna težina, piše u utorak Jutarnji list.

    Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne težine su hrvatski muškarci jer ih čak 73 posto ima višak kilograma, a procenat preteških muškaraca najniži je u Francuskoj i iznosi 53 posto. Najmanji procenat žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a procenat žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne težine iznosi 58 posto.

    – Debljina je jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora – objašnjava Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.

    Prema procjenama iz publikacije OECD-a “The Heavy Burden of Obesity”, prekomjerna tjelesna težina povezuje se u Hrvatskoj s očekivanim smanjenjem trajanja života za tri i pol godine. Prema projekcijama, do 2050. godine prekomjerna tjelesna težina bit će odgovorna za 75 posto slučajeva dijabetesa (167.000), 10 posto kardiovaskularnih bolesti (279.000), 7 posto slučajeva demencije (20.000) i 5 posto slučajeva raka (16.000).

    Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna tjelesna težina povećala za jedan kilogram. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.

    – Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim procentom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom – smatra predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davor Štimac.

    U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne težine posebno preveliku težinu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.

    – Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne težine i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.), što Hrvatsku svrstava među najpogođenije europske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima – upozorava Sanja Musić Milanović.

    Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju, prenosi Hina.

    Hrvatska je, prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Evropske unije, najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna težina, piše u utorak Jutarnji list.

    Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne težine su hrvatski muškarci jer ih čak 73 posto ima višak kilograma, a procenat preteških muškaraca najniži je u Francuskoj i iznosi 53 posto. Najmanji procenat žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a procenat žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne težine iznosi 58 posto.

    – Debljina je jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora – objašnjava Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.

    Prema procjenama iz publikacije OECD-a “The Heavy Burden of Obesity”, prekomjerna tjelesna težina povezuje se u Hrvatskoj s očekivanim smanjenjem trajanja života za tri i pol godine. Prema projekcijama, do 2050. godine prekomjerna tjelesna težina bit će odgovorna za 75 posto slučajeva dijabetesa (167.000), 10 posto kardiovaskularnih bolesti (279.000), 7 posto slučajeva demencije (20.000) i 5 posto slučajeva raka (16.000).

    Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna tjelesna težina povećala za jedan kilogram. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.

    – Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim procentom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom – smatra predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davor Štimac.

    U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne težine posebno preveliku težinu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.

    – Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne težine i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.), što Hrvatsku svrstava među najpogođenije europske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima – upozorava Sanja Musić Milanović.

    Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju, prenosi Hina.

    IzvorFENA
    Hrvati najdeblji muškarci u Evropi Hrvati najdeblji muškarci u Evropi
    Hrvati najdeblji muškarci u Evropi

    Posljednje objavljeno