7.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    7.6 ° C
    7.6 °
    7.6 °
    91 %
    1.3kmh
    100 %
    ned
    10 °
    pon
    14 °
    uto
    10 °
    sri
    9 °
    čet
    10 °

    Kada će biti potvrđeni konačni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini

    Kada će biti potvrđeni konačni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) trebala bi 2. novembra potvrditi i zvanične rezultate Općih izbora u Bosni i Hercegovini, osim ako Apelaciono vijeće Suda BiH ne donese drugačiju odluku od CIK-ove, u vezi sa žalbama koje se odnose na ponavljanje izbora za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    Inače, sve žalbe koje se odnose na izborne nepravilnosti proslijeđene su Sudu BiH. Rok za odlučivanje je tri dana.

    Iz suda nisu htjeli govoriti o tome kada će Apelaciono vijeće donijeti odluku po žalbama, a ako odluka ne bude donesena do objave zvaničnih rezultata, bit će potvrđeni samo oni rezultati koji nisu predmetom žalbi. Inače, od početka 2022. godine Sud BiH zaprimio je više od 400 žalbi u izbornim predmetima. Isto tako na izborni dan 2. oktobra Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i SIPA zaprimili su 27 prijava koje se odnose na izborne neregularnosti.

    – U Tužilaštvu BiH formirano je oko 40 predmeta i svi su u radu kod postupajućih tužilaca, koji zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, poduzimaju korake i aktivnosti, kako bi se odredili o daljem procesuiranju ovih predmeta i donošenju tužilačkih odluka”, saopćili su iz Tužilaštva BiH.

    Iz Koalicije “Pod lupom” pozvali su CIK da poništi izbore na svim biračkim mjestima gdje su utvrđene značajne izborne nepravilnosti, a nadležne organe da sankcionišu odgovorne. Kako su rekli, ponovno brojanje glasačkih listića za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske dokazalo je niz malverzacija, od značajne razlike u rezultatima, kopije glasačkih listića u vrećama, te nestanak dijela osjetljivog izbornog materijala što jasno, tvrde, ukazuje na to da je riječ o organizovanom i svjesnom činjenju krivičnih djela.

    – Amnestija od odgovornosti pojedinih ljudi, prije svega stranačkih članova biračkih odbora i njihovih nalogodavaca unutar stranačkih krugova ne smije biti slučaj i za pojedine od ovih nepravilnosti je zaista više nego očigledno da je riječ o krivičnim djelima za koje je predviđena kazna od 6 mjeseci do tri godine zatvora prema krivičnom zakonu – napominje predsjednik Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.

    – Mi svaki put imamo situaciju da u izbornoj noći imamo više pobjednika, da se svi proglašavaju pobjednicima s tim što je ovaj put kada govorimo o Republici Srpskoj sve ovo otišlo u krajnost i najgore je što i nakon izbora smo u situaciji da mi i dalje ne znamo koliki je to omjer, obim nepravilnosti koje su utvrđene – kazala je Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

    Nepravilnosti i nezakonitosti mogu imati uticaj i na implementaciju izbornih rezultata što je i kraljni cilj političkih stranaka, i sve navedeno još jednom ukazuje na neophodnost unapređenja izbornog procesa u tehničkom smislu. Naredne izbore u BiH ne smijemo dočekati bez skeniranja glasačkih listića, elektronske identifikacije birača, unosa rezultata glasanja na nivou biračkih mjesta, te reforme biračkih odbora koji su se pokazali kao najslabija karika u izbornom procesu.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) trebala bi 2. novembra potvrditi i zvanične rezultate Općih izbora u Bosni i Hercegovini, osim ako Apelaciono vijeće Suda BiH ne donese drugačiju odluku od CIK-ove, u vezi sa žalbama koje se odnose na ponavljanje izbora za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    Inače, sve žalbe koje se odnose na izborne nepravilnosti proslijeđene su Sudu BiH. Rok za odlučivanje je tri dana.

    Iz suda nisu htjeli govoriti o tome kada će Apelaciono vijeće donijeti odluku po žalbama, a ako odluka ne bude donesena do objave zvaničnih rezultata, bit će potvrđeni samo oni rezultati koji nisu predmetom žalbi. Inače, od početka 2022. godine Sud BiH zaprimio je više od 400 žalbi u izbornim predmetima. Isto tako na izborni dan 2. oktobra Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i SIPA zaprimili su 27 prijava koje se odnose na izborne neregularnosti.

    – U Tužilaštvu BiH formirano je oko 40 predmeta i svi su u radu kod postupajućih tužilaca, koji zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, poduzimaju korake i aktivnosti, kako bi se odredili o daljem procesuiranju ovih predmeta i donošenju tužilačkih odluka”, saopćili su iz Tužilaštva BiH.

    Iz Koalicije “Pod lupom” pozvali su CIK da poništi izbore na svim biračkim mjestima gdje su utvrđene značajne izborne nepravilnosti, a nadležne organe da sankcionišu odgovorne. Kako su rekli, ponovno brojanje glasačkih listića za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske dokazalo je niz malverzacija, od značajne razlike u rezultatima, kopije glasačkih listića u vrećama, te nestanak dijela osjetljivog izbornog materijala što jasno, tvrde, ukazuje na to da je riječ o organizovanom i svjesnom činjenju krivičnih djela.

    – Amnestija od odgovornosti pojedinih ljudi, prije svega stranačkih članova biračkih odbora i njihovih nalogodavaca unutar stranačkih krugova ne smije biti slučaj i za pojedine od ovih nepravilnosti je zaista više nego očigledno da je riječ o krivičnim djelima za koje je predviđena kazna od 6 mjeseci do tri godine zatvora prema krivičnom zakonu – napominje predsjednik Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.

    – Mi svaki put imamo situaciju da u izbornoj noći imamo više pobjednika, da se svi proglašavaju pobjednicima s tim što je ovaj put kada govorimo o Republici Srpskoj sve ovo otišlo u krajnost i najgore je što i nakon izbora smo u situaciji da mi i dalje ne znamo koliki je to omjer, obim nepravilnosti koje su utvrđene – kazala je Ivana Korajlić iz Transparency International BiH.

    Nepravilnosti i nezakonitosti mogu imati uticaj i na implementaciju izbornih rezultata što je i kraljni cilj političkih stranaka, i sve navedeno još jednom ukazuje na neophodnost unapređenja izbornog procesa u tehničkom smislu. Naredne izbore u BiH ne smijemo dočekati bez skeniranja glasačkih listića, elektronske identifikacije birača, unosa rezultata glasanja na nivou biračkih mjesta, te reforme biračkih odbora koji su se pokazali kao najslabija karika u izbornom procesu.

    IzvorBHRT

    Posljednje objavljeno