23.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    23.2 ° C
    23.2 °
    23.2 °
    60 %
    1.1kmh
    82 %
    ned
    25 °
    pon
    23 °
    uto
    30 °
    sri
    30 °
    čet
    30 °

    Kako nastaju zemljotresi?

    Kako nastaju zemljotresi?

    Seizmolozi su registrovali čak 13 podrhtavanja tla u Bosni i Hercegovini. Prvi je bio najjači na dubini do 3,5 km što se ne smatra velikom dubinom zemljotresa. Najveća opasnost trenutno su mnogobrojna klizišta koja potresi ove jačine aktiviraju. No, kako nastaju zemljotresi, odnosno potresi, i kako se manifestiraju?

    Dok možda mislimo da stojimo na solidnom, čvrstom zemljištu, ispod nas tlo nije potpuno stabilno. Kora naše planete se sastoji od 12 velikih tektonskih ploča koje se međusobno uklapaju kao slagalica. Ove ogromne tektonske ploče konstantno se pomjeraju na pregrijanoj magmi i neprestano se dodiruju ili, kako naučnici to nazivaju, bruse jedna o drugu.

    Stvarajući trenje duž šavova. To trenje između dvije ploče je dovoljno nasilan seizmički udar pri kojem se oslobađa orgomna energija mjerljiva kroz Richetrovu skalu. Ta energija stvara talase koji se osjete na samoj površini. I to je podrtavanje tla.
    Ako pogledamo bliže i detaljnije, mjesta gdje se te ploče sastaju nazivaju se “faults” gdje se većina zemljotresa i događa. Tektonske ploče se kreću veoma sporo, oko jedan do dva inča godišnje, odnosno 2,5 centimentra godišnje. U toj frikciji oslobađa se ogromna energija, nakon čega nastaje zemljotres. Jačina zemljotresa ovisi i o hipocentru, odnosno dubini frikcije tektonskih ploča, dok se tačka na površini naziva epicentar.

    Najjači zemljotresi nalaze se u zoni subdukcije u kojoj se tektonske ploče nalaze jedna ispod druge. Zbog toga zemljotresi dolazi u više navrata, odnosno dolaze u klasterima.

    Kada se subdukcija dogodi ispod okean, oslobođena energija stvara tsunami poput onog koji je odnio stotine hiljada života u Japanu, ali i Inodneziji.

    U prosjeku potresi ubiju oko 10.000 ljudi godišnje
    Procjenjuje se da je preko pola miliona potresa u svijetu svake godine, oko stotinu hiljada potresa se mogu osjetiti.

    Njih 100 nanosi veliku štetu i odnosi stotine hiljada života.

    Jačina zemljotresa se mjeri pomoću Richterove skale koja kreće se od 0 do 10, gdje je 10 najjači. Svaki cijeli broj na skali znači 10 puta više promjene kretanja tla i toliko puta oslobođene energije. U historiji nikada nije zabilježen zemlotres od 10 na Rihterovoj skali, ali naučnici predviđaju prosjek od najmanje jedan veliki potres magnitude 8 svake godine.


    Najnasilniji potresi zabilježeni u novijoj historiji su:

    1. godine:

    TANGSHAN, KINA

    7.8 RICHTER

    240,000 POGINULIH

    85% INFRASTRUKTURE UNIŠTENO

    1. godine:

    SUMATRA INDONEZIJA

    9.1 RICHTER

    225,000 POGINULIH

    1. godine:

    HAITI

    7.0 – 5.9 – 5.5 RICHTER

    220,000+ POGINULIH

    1,5 MILIONA RASELJENIH

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Seizmolozi su registrovali čak 13 podrhtavanja tla u Bosni i Hercegovini. Prvi je bio najjači na dubini do 3,5 km što se ne smatra velikom dubinom zemljotresa. Najveća opasnost trenutno su mnogobrojna klizišta koja potresi ove jačine aktiviraju. No, kako nastaju zemljotresi, odnosno potresi, i kako se manifestiraju?

    Dok možda mislimo da stojimo na solidnom, čvrstom zemljištu, ispod nas tlo nije potpuno stabilno. Kora naše planete se sastoji od 12 velikih tektonskih ploča koje se međusobno uklapaju kao slagalica. Ove ogromne tektonske ploče konstantno se pomjeraju na pregrijanoj magmi i neprestano se dodiruju ili, kako naučnici to nazivaju, bruse jedna o drugu.

    Stvarajući trenje duž šavova. To trenje između dvije ploče je dovoljno nasilan seizmički udar pri kojem se oslobađa orgomna energija mjerljiva kroz Richetrovu skalu. Ta energija stvara talase koji se osjete na samoj površini. I to je podrtavanje tla.
    Ako pogledamo bliže i detaljnije, mjesta gdje se te ploče sastaju nazivaju se “faults” gdje se većina zemljotresa i događa. Tektonske ploče se kreću veoma sporo, oko jedan do dva inča godišnje, odnosno 2,5 centimentra godišnje. U toj frikciji oslobađa se ogromna energija, nakon čega nastaje zemljotres. Jačina zemljotresa ovisi i o hipocentru, odnosno dubini frikcije tektonskih ploča, dok se tačka na površini naziva epicentar.

    Najjači zemljotresi nalaze se u zoni subdukcije u kojoj se tektonske ploče nalaze jedna ispod druge. Zbog toga zemljotresi dolazi u više navrata, odnosno dolaze u klasterima.

    Kada se subdukcija dogodi ispod okean, oslobođena energija stvara tsunami poput onog koji je odnio stotine hiljada života u Japanu, ali i Inodneziji.

    U prosjeku potresi ubiju oko 10.000 ljudi godišnje
    Procjenjuje se da je preko pola miliona potresa u svijetu svake godine, oko stotinu hiljada potresa se mogu osjetiti.

    Njih 100 nanosi veliku štetu i odnosi stotine hiljada života.

    Jačina zemljotresa se mjeri pomoću Richterove skale koja kreće se od 0 do 10, gdje je 10 najjači. Svaki cijeli broj na skali znači 10 puta više promjene kretanja tla i toliko puta oslobođene energije. U historiji nikada nije zabilježen zemlotres od 10 na Rihterovoj skali, ali naučnici predviđaju prosjek od najmanje jedan veliki potres magnitude 8 svake godine.


    Najnasilniji potresi zabilježeni u novijoj historiji su:

    1. godine:

    TANGSHAN, KINA

    7.8 RICHTER

    240,000 POGINULIH

    85% INFRASTRUKTURE UNIŠTENO

    1. godine:

    SUMATRA INDONEZIJA

    9.1 RICHTER

    225,000 POGINULIH

    1. godine:

    HAITI

    7.0 – 5.9 – 5.5 RICHTER

    220,000+ POGINULIH

    1,5 MILIONA RASELJENIH

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno