3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    3 ° C
    3 °
    3 °
    100 %
    0.5kmh
    75 %
    uto
    9 °
    sri
    12 °
    čet
    13 °
    pet
    13 °
    sub
    8 °
    Koliko su Iran i SAD blizu rata?

    Koliko su Iran i SAD blizu rata?

    Koliko su Iran i SAD blizu rata?

    Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana su na najvišem nivou otkako su iranske snage oborile američku bespilotnu letjelicu za posmatranje rano u četvrtak.

    U seriji objava na Twitteru u petak, američki predsjednik Donald Trump je objavio kako je bio pripremio udar na tri iranske mete u znak odmazde ali je otkazao operaciju u njenom 11. satu jer odgovor ne bi bio „proporcionalan“.

    „Pitao sam, koliko će ljudi poginuti. 150 osoba, gospodine, glasio je odgovor generala. Deset minuta prije udara, zaustavio sam ga, nije bio proporcionalan za obaranje bespilotne letjelice“, napisao je on i dodao kako „ne žuri“ da se suprotstavi Iranu.

    Dvije države su u veoma zategnutim odnosima od Trumpove odluke prošle godine da povuče Washington iz višedržavnog sporazuma koji je obustavio nuklearni program Teherana, a nakon toga je uslijedio povratak oštrih ekonomskih sankcija ovoj azijskoj državi, piše Al Jazeera.

    Situacija je eskalirala proteklih sedmica nakon napada na šest komercijalnih tankera u Zaljevu i činilo se kako je dostigla najvišu tačku u četvrtak kada su iranske snage objavile da su oborile američki dron.

    Letjelica sa posadom

    Iran tvrdi kako je letjelica ušla u njegov zračni prostor, dok SAD kaže kako je bila pogođena iznad međunarodnih voda.

    Iranska elitna Revolucionarna garda (IRGC) u petak je objavila kako je druga letjelica sa ljudskom posadom bila blizu mornaričkog drona RQ-4 Global Hawk koji je oboren, te kako su iranske snage odlučile ne napasti avion sa 35 članova posade. Još nema komentara SAD-a o drugoj letjelici.

    Brigadni general Amir ali Hajizadeh kazao je kako je IRGC oborio špijunski dron nakon nekoliko upozorenja.

    „Iranske snage su pokazale kako je nacionalna sigurnost crvena linija. Upozoravali smo dron na dva načina i po nekoliko puta u svakom od načina. Dron ima sistem komuniciranja koji šalje poruku u bazu. Nažalost, nisu odgovorili. Posljednje upozorenje smo izdali u 3:55 i kada je nastavio letjeti iznad naše teritorije bio je oboren u 4:05“, rekao je on novinarima.

    Posljednja dešavanja izazvala su uzbunu širom svijeta, a brojne globalne aviokompanije mijenjaju putanje letova kako bi zaobišle regiju. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres poziva na dijalog i smirivanje situacije.

    Krivica na savjetnicima

    Trita Parsi, profesor bliskoistočne politike na Univerzitetu Georgetown i bivši predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, kaže kako Trumpovi savjetnici, među kojima su državni tajnik Mike Pompeo i savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, trebaju nositi većinu krivice za trenutne tenzije.

    „Nalazimo se u veoma opasnoj teritoriji, predsjednik je napravio pravi potez opozivom napada. Veoma je jasno kako su ga njegovi savjetnici pogrešno uputili ko su, kao u Venecueli, savjetovali mu da vodi veoma agresivnu politiku koja ga je stavila u nezgodnu poziciju i sada on ima sve manje dobrih opcija na raspolaganju“, smatra ovaj stručnjak.

    „Moglo bi biti da je ova mjera dovoljan signal Irancima da je SAD spreman i sposoban jako ih pogoditi i Trump možda vjeruje kako je to dovoljno. Obje strane moraju stati i naći put ka pregovaračkom stolu.“

    No, malo je vjerovatno da će Teheran pristati na pozive Washingtona sa trenutnim sankcijama.

    Malo vjere u Trumpa

    Mohammad Marandi, šef odjela za američke studije na univerzitetu u Teheranu, smatra kako Iranci imaju malo vjere u SAD, te kako Trumpova odluka da odustane od planiranog napada neće popraviti odnose sve dok su sankcije tu.

    „Ne mislim da iko poštuje Trumpa bez obzira na odustajanje. To možete pitati ljude čiji su članovi porodica umrli zbog manjka lijekova, naročito one koji su imali tumor“, kazao je on.

    Dodaje kako je „pravo ublaženje“ trenutne situacije činjenica „da su Iranci mogli oboriti najnapredniji američki dron, koji koristi stealth tehnologiju, raketom zemlja-zrak koja je napravljena u Iranu“, te kako je Trump možda odustao jer je prepoznao kako bi odgovor Irana na napad SAD-a bio „nesmotren i neproporcionalan“.

    U takvom scenariju, Iran bi vjerovatno napao američke saveznike u regiji, među kojima su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, državu iz koje je navodno i poletio oboreni dron.

    „Mislim da bi bila ogromna greška Amerikanaca da pretpostave kako bi iranski odgovor na bilo kakav udar bio ograničen. Bio bi veći nego početni udar, bio bi neproporcionalan i bio bi nesmotren. I ne bi na meti bio samo agresor, meta bi bile i one države koje su dozvolile SAD-u da izvrši napad“, navodi ovaj profesor.

    Drugi mandat glavni cilj

    Mahjoob Zweiri, direktor Centra za zaljevske studije na Univerzitetu Katar, kaže kako su Trumpovi potezi prema Iranu napravljeni za zadovoljavanje njegove baze pristalica u SAD-u pred izbore 2020. godine.

    „On je napravio potez koji će ih usrećiti, povukao se iz nuklearnog sporazuma, nametnuo sankcije, faktički je osigurao stvarno raspadanje iranske ekonomije. Znači, uradio je sve što je obećao svojoj bazi. Trumpov glavni cilj je drugi mandat. Ako bi vojna akcija na Iran to poljuljala, on je nikad neće uradit“, navodi on.

    Zweiri kaže kako eskaliranje stvari u Zaljevu može biti iranski plan gomilanja pritiska na međunarodnu zajednicu da djeluje i zaštiti Teheran od američkih sankcija.

    „Žele nagnati što veći dio međunarodne zajednice da djeluje, da posreduje, da vrši pritisak na SAD za dijalog jer ovaj status quo uništava njihovu ekonomiju i može imati žestoke posljedice za stabilnost režima u Iranu. Zato mislim da forsiraju ovu vrstu konfrontacije do maksimuma, oni žele druge strane, druge države da interveniraju.“

    „Svi bi platili cijenu bilo kakvog sukoba u Zaljevu. Bilo kakav sukob će utjecati na ekonomiju, stabilnost, razvoj država. Vjerujem kako sve države žele oslabiti Iran, ali ne žele rat jer bi to bila previsoka cijena“, dodaje on.

    Suzdržanost obje strane

    Andreas Krieg, predavač sigurnosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, misli kako su Washington i Teheran postigli „napeti vrhunac“ gdje bi dodatni sporovi eskalirali u otvoreni rat. Dodaje kako su obje strane zbog toga pokazale suzdržanost.

    „Sada vidimo kako su obje strane došle u stanje gdje dalja eskalacija ne može preći bez prelaska praga rata. Do sada, ispod smo tog praga. Obaranje bespilotne špijunske letjelice je također nešto ispod praga rata i zato smo vidjeli suzdržanost.“

    Krieg smatra kako je Iran pokazao suzdržanost nenapadanjem letjelice sa posadom, a Trump jer je obustavio odgovor iz odmazde.

    „Obje strane razumiju kako se malo može učiniti u terminima detaljnih udara bez paljenja ovog bureta baruta. I zato mislim kako smo trenutno u veoma napetoj prijelomnoj tački gdje obje strane trebaju priznati i razumjeti kako nema daljih koraka bez većih borbenih operacija. Mislim kako je sada zrelo vrijeme za diplomatiju.“

    Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana su na najvišem nivou otkako su iranske snage oborile američku bespilotnu letjelicu za posmatranje rano u četvrtak.

    U seriji objava na Twitteru u petak, američki predsjednik Donald Trump je objavio kako je bio pripremio udar na tri iranske mete u znak odmazde ali je otkazao operaciju u njenom 11. satu jer odgovor ne bi bio „proporcionalan“.

    „Pitao sam, koliko će ljudi poginuti. 150 osoba, gospodine, glasio je odgovor generala. Deset minuta prije udara, zaustavio sam ga, nije bio proporcionalan za obaranje bespilotne letjelice“, napisao je on i dodao kako „ne žuri“ da se suprotstavi Iranu.

    Dvije države su u veoma zategnutim odnosima od Trumpove odluke prošle godine da povuče Washington iz višedržavnog sporazuma koji je obustavio nuklearni program Teherana, a nakon toga je uslijedio povratak oštrih ekonomskih sankcija ovoj azijskoj državi, piše Al Jazeera.

    Situacija je eskalirala proteklih sedmica nakon napada na šest komercijalnih tankera u Zaljevu i činilo se kako je dostigla najvišu tačku u četvrtak kada su iranske snage objavile da su oborile američki dron.

    Letjelica sa posadom

    Iran tvrdi kako je letjelica ušla u njegov zračni prostor, dok SAD kaže kako je bila pogođena iznad međunarodnih voda.

    Iranska elitna Revolucionarna garda (IRGC) u petak je objavila kako je druga letjelica sa ljudskom posadom bila blizu mornaričkog drona RQ-4 Global Hawk koji je oboren, te kako su iranske snage odlučile ne napasti avion sa 35 članova posade. Još nema komentara SAD-a o drugoj letjelici.

    Brigadni general Amir ali Hajizadeh kazao je kako je IRGC oborio špijunski dron nakon nekoliko upozorenja.

    „Iranske snage su pokazale kako je nacionalna sigurnost crvena linija. Upozoravali smo dron na dva načina i po nekoliko puta u svakom od načina. Dron ima sistem komuniciranja koji šalje poruku u bazu. Nažalost, nisu odgovorili. Posljednje upozorenje smo izdali u 3:55 i kada je nastavio letjeti iznad naše teritorije bio je oboren u 4:05“, rekao je on novinarima.

    Posljednja dešavanja izazvala su uzbunu širom svijeta, a brojne globalne aviokompanije mijenjaju putanje letova kako bi zaobišle regiju. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres poziva na dijalog i smirivanje situacije.

    Krivica na savjetnicima

    Trita Parsi, profesor bliskoistočne politike na Univerzitetu Georgetown i bivši predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, kaže kako Trumpovi savjetnici, među kojima su državni tajnik Mike Pompeo i savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, trebaju nositi većinu krivice za trenutne tenzije.

    „Nalazimo se u veoma opasnoj teritoriji, predsjednik je napravio pravi potez opozivom napada. Veoma je jasno kako su ga njegovi savjetnici pogrešno uputili ko su, kao u Venecueli, savjetovali mu da vodi veoma agresivnu politiku koja ga je stavila u nezgodnu poziciju i sada on ima sve manje dobrih opcija na raspolaganju“, smatra ovaj stručnjak.

    „Moglo bi biti da je ova mjera dovoljan signal Irancima da je SAD spreman i sposoban jako ih pogoditi i Trump možda vjeruje kako je to dovoljno. Obje strane moraju stati i naći put ka pregovaračkom stolu.“

    No, malo je vjerovatno da će Teheran pristati na pozive Washingtona sa trenutnim sankcijama.

    Malo vjere u Trumpa

    Mohammad Marandi, šef odjela za američke studije na univerzitetu u Teheranu, smatra kako Iranci imaju malo vjere u SAD, te kako Trumpova odluka da odustane od planiranog napada neće popraviti odnose sve dok su sankcije tu.

    „Ne mislim da iko poštuje Trumpa bez obzira na odustajanje. To možete pitati ljude čiji su članovi porodica umrli zbog manjka lijekova, naročito one koji su imali tumor“, kazao je on.

    Dodaje kako je „pravo ublaženje“ trenutne situacije činjenica „da su Iranci mogli oboriti najnapredniji američki dron, koji koristi stealth tehnologiju, raketom zemlja-zrak koja je napravljena u Iranu“, te kako je Trump možda odustao jer je prepoznao kako bi odgovor Irana na napad SAD-a bio „nesmotren i neproporcionalan“.

    U takvom scenariju, Iran bi vjerovatno napao američke saveznike u regiji, među kojima su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, državu iz koje je navodno i poletio oboreni dron.

    „Mislim da bi bila ogromna greška Amerikanaca da pretpostave kako bi iranski odgovor na bilo kakav udar bio ograničen. Bio bi veći nego početni udar, bio bi neproporcionalan i bio bi nesmotren. I ne bi na meti bio samo agresor, meta bi bile i one države koje su dozvolile SAD-u da izvrši napad“, navodi ovaj profesor.

    Drugi mandat glavni cilj

    Mahjoob Zweiri, direktor Centra za zaljevske studije na Univerzitetu Katar, kaže kako su Trumpovi potezi prema Iranu napravljeni za zadovoljavanje njegove baze pristalica u SAD-u pred izbore 2020. godine.

    „On je napravio potez koji će ih usrećiti, povukao se iz nuklearnog sporazuma, nametnuo sankcije, faktički je osigurao stvarno raspadanje iranske ekonomije. Znači, uradio je sve što je obećao svojoj bazi. Trumpov glavni cilj je drugi mandat. Ako bi vojna akcija na Iran to poljuljala, on je nikad neće uradit“, navodi on.

    Zweiri kaže kako eskaliranje stvari u Zaljevu može biti iranski plan gomilanja pritiska na međunarodnu zajednicu da djeluje i zaštiti Teheran od američkih sankcija.

    „Žele nagnati što veći dio međunarodne zajednice da djeluje, da posreduje, da vrši pritisak na SAD za dijalog jer ovaj status quo uništava njihovu ekonomiju i može imati žestoke posljedice za stabilnost režima u Iranu. Zato mislim da forsiraju ovu vrstu konfrontacije do maksimuma, oni žele druge strane, druge države da interveniraju.“

    „Svi bi platili cijenu bilo kakvog sukoba u Zaljevu. Bilo kakav sukob će utjecati na ekonomiju, stabilnost, razvoj država. Vjerujem kako sve države žele oslabiti Iran, ali ne žele rat jer bi to bila previsoka cijena“, dodaje on.

    Suzdržanost obje strane

    Andreas Krieg, predavač sigurnosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, misli kako su Washington i Teheran postigli „napeti vrhunac“ gdje bi dodatni sporovi eskalirali u otvoreni rat. Dodaje kako su obje strane zbog toga pokazale suzdržanost.

    „Sada vidimo kako su obje strane došle u stanje gdje dalja eskalacija ne može preći bez prelaska praga rata. Do sada, ispod smo tog praga. Obaranje bespilotne špijunske letjelice je također nešto ispod praga rata i zato smo vidjeli suzdržanost.“

    Krieg smatra kako je Iran pokazao suzdržanost nenapadanjem letjelice sa posadom, a Trump jer je obustavio odgovor iz odmazde.

    „Obje strane razumiju kako se malo može učiniti u terminima detaljnih udara bez paljenja ovog bureta baruta. I zato mislim kako smo trenutno u veoma napetoj prijelomnoj tački gdje obje strane trebaju priznati i razumjeti kako nema daljih koraka bez većih borbenih operacija. Mislim kako je sada zrelo vrijeme za diplomatiju.“

    Posljednje objavljeno

    Robijaši i ove godine organizuju tradicionalnu akciju

    Članovi Udruženja "Robijaši 1988" organizuju akciju "Obradujmo mališane" kojom već dugi niz godina tradicionalno pripremamo novogodišnje paketiće za zeničke mališane, štićenike JU Centar za...

    Istrijani protiv gradnje Islamskog centra u Puli

    Nemamo ništa protiv izgradnje džamije, ali ne na ovoj lokaciji, poruka je s današnjeg protesta građana naselja Monte Serpo u Puli. Medžlis Islamske zajednice Pula,...

    CineStar Sarajevo 26. novembra otvara 4DX dvoranu

    Najmodernije i najveće kino u Bosni i Hercegovini CineStar 26. novembra otvara prvu 4DX dvoranu u Sarajevu. U toku je implementacija zahtjevne 4DX tehnologije, kojom...

    Respiratori “Srebrene maline” stigli u Zenicu

    Kineski respiratori koje je u Bosnu i Hercegovinu uvezla "Srebrena malina" stigli su i u Zeničko-dobojski kanton. Oni još uvijek nisu u upotrebi te...