28.4 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Milioni isplaćeni strankama zastupljenim u državnom parlamentu BiH

    Milioni isplaćeni strankama zastupljenim u državnom parlamentu BiH

    Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), svako šesto domaćinstvo u Bosni i Hercegovini je siromašno, a polovina stanovništva živi na rubu siromaštva. Dok pojedini građani i građanke jedva preživljavaju, političke stranke kroz budžet dobijaju velike iznose novca.

    Klubovi političkih stranaka u Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), samo tokom prošle godine, dobili su više od 900.000 konvertibilnih maraka (464.400 eura) iz državnog budžeta.

    Prema podacima press službe PSBiH, 13 klubova političkih stranaka u prošloj godini potrošilo je nešto više od 360.000 konvertibilnih maraka (185.800 eura), ostatak od 575.000 konvertibilnih maraka (296.700 eura) prenijeli su na svoje političke stranke.

    Prema podacima PSBiH, političke stranke koje su dobile mandate za državni parlament za period od 2019. do 2022. godine iz državnog budžeta su dobile više od 3,5 miliona konvertibilnih maraka (1,8 miliona eura). To je, kako kaže bivša državna zastupnica Maja Gasal Vražalica nešto o čemu javnost malo zna i o čemu se malo govori.

    Pored toga što državni zastupnici, primaju visoke plate, koja se također finansiraju iz državnog budžeta prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, od građana se, kako kaže, dodatno uzima na ime rada zastupničkih klubova i rada stranke koje dobiju mandate.

    “I onda jedan/na zastupnik/ica u konačnici košta mnogo, mnogo više”, kaže Gasal-Vražalica.

    Ona je bila državna zastupnica Demokratske fronte od 2014. do 2018. godine. Objašnjava da je tokom tog izbornog mandata, stranka čija je bila članica, na osnovu pet mandata, godišnje dobijala gotovo 100.000 konvertibilnih maraka (51.600 eura) iz državnog budžeta.

    “Naš klub je, pored novca i procenta koji se strankama dodjeljuju po osnovu broja osvojenih mandata, zbog veće zastupljenosti ‘manje zastupljenog spola’ imao još dodatnih 10 posto. Od tog novca dio se trošio na rad kluba u procentu do nekih 30 posto, dok se onaj veći dio preusmjeravao na račun stranke. Naravno da ne znam odgovoriti gdje se novac trošio i na šta tačno”, kaže ona.

    Dodaje da bi Klub Demokratske fronte sigurno od tog novca imao pravo na sredstva koja bi dodatno unaprijedila njihov rad, ali i rad stranke u konačnici, no da je samo uže rukovodstvo imalo potpuni uvid i program raspodjele novca.

    “Ne mislim da smo mi po ovom bili nešto specifični ili drugačiji od drugih. Čak naprotiv, mislim da je ovo uobičajen obrazac i da samo lider, računovodstvo i generalni sekretari stranaka, eventualno direktori stranke, te pojedine osobe od povjerenja unutar nadzornog odbora stranke znaju stvarnu prihodovnu i rashodovnu stranu stranke”, kaže Gasal-Vražalica.

    Novac za političke partije – od donacija do svih budžeta

    Zakonom o finansiranju političkih stranaka je predviđeno da se stranke finansiraju i iz državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, te budžeta Brčko distrikta i ostalih jedinica lokalne uprave i samouprave.

    U budžetu Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini, odnosno klubova poslanika u Predstavničkom i delegata u Domu naroda. Ukupna sredstva odvojena u budžetu u toku jedne godine ne mogu prelaziti 0,2 posto budžeta.

    Zakonom je predviđeno da se 30 posto odobrenih sredstava iz državnog budžeta u toku jedne godine jednako dodjeli svim strankama, odnosno koalicijama koje su osvojile mandate, dok se 60 posto novca dijeli prema broju zastupničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata.  Ostatak, odnosno 10 posto od ukupnog iznosa raspoređuje se po broju zastupničkih/delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.

    Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, kaže da je prvim zakonom o finansiranju političkih subjekata bilo zabranjeno finansiranje iz budžeta. Promjenom zakona 2012. godine omogućeno je da se političke stranke, koalicije i kandidati finansiraju iz budžeta.

    “Sredstva koja su bila namijenjena parlamentarnim klubovima, prvobitnim zakonom nisu mogla biti prebačena na stranku. Moram dodati i da pored mog optimističnog stava, smatram da je u Bosni i Hercegovini 80 posto ljudi isključivo zbog materijalnih razloga u politici”, zaključuje Šehić.

    finansijskom izvještaju Centralne izborne komisije piše da je parlamentarnim strankama u 2021. godini, iz budžeta Bosne i Hercegovine, isplaćeno više od 570.000 konvertibilnih maraka (294.000 eura), dok je za rad klubova potrošeno gotovo 367.000 konvertibilnih maraka (189.400 eura).

    finasijskom izvještaju CIK-a se navodi da je tokom 2021. godine najviše novca dobila Stranka demokratske akcije (SDA) i to nešto više od 117.000 konvertibilnih maraka (60.400 eura). Koalicija Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska dobila je nešto više od 100.000 konvertibilnih maraka (51.600 eura), dok je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) dobila 80.000 konvertibilnih maraka (41.300 eura) iz državnog budžeta.

    U 2021. izdvojeno 19 miliona konvertibilnih maraka za stranke

    Samo tokom 2021. godine, prema finansijskom izvještaju Centralne izborne komisije, za rad političkih stranaka, izdvojeno je više od 18,8 miliona konvertibilnih maraka (9,7 miliona eura).

    U posljednje četiri godine, na svim nivoima vlasti, prema izvještajima CIK-a, najviše novca iz budžeta za rad političkih stranaka je izdvojeno u 2019. godine i to gotovo 18,9 miliona konvertibilnih maraka (9,75 miliona eura). Godinu ranije je dodijeljeno više od 18,6 miliona konvertibilnih maraka (9,6 miliona eura), dok je 2020. godine izdvojeno oko 16 miliona konvertibilnih maraka (8,3 miliona eura).

    Građani i građanke Bosne i Hercegovine ističu da političke stranke dobijaju previše novca, a da pri tome ne rade u interesu naroda koji predstavljaju. Damir iz Sarajeva, zaposlenik u jednoj sarajevskoj kompaniji, kaže kako zna da se stranke finansiraju iz budžeta, te dodaje da nije bio upoznat da se radi o tako velikim iznosima novca.

    “Živimo u društvu čiji su građani osiromašeni, a taj novac bi itekako dobro došao socijalno ugroženim građanima. Sve me ovo itekako ljuti, jer troše naš novac kako požele”, pojašnjava Damir.

    Sa njim se slaže i Dijana iz Banje Luke, profesorica B/H/S jezika, koja je trenutno nezaposlena. Ona ističe da je apsurdno da se političke stranke finansiraju iz budžeta, jer su članovi politički stranaka u velikom broju uposlenici državnih, entitetskih i kantonalnih institucija.

    “To je ogromna suma novca koju bi svakako trebalo preusmjeriti u obrazovanje i zdravstvo. Zamislite samo kada bi se taj novac uložio u opremanje školskih kabineta i biblioteka. Dio novca usmjeriti i na opremanje javnih kuhinja jer smo svakodnevno svjedoci koliko je bh. stanovništva u socijalnoj potrebi”, zaključuje Dijana.

    ‘Prihodi i troškovi političkih stranaka nisu prijavljeni u realnom iznosu’

    Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency International BiH (TI BiH), kaže da je najveći nedostatak Zakona o finansiranju političkih stranaka što nije moguć transparentan uvid u prihode sa kojima stranke raspolažu.

    “Centralna izborna komisija (CIK) nema dovoljno kapaciteta i nadležnosti da provjeri tačnost informacija koje stranke navode u svojim izvještajima. Međutim, revizori CIK-a su uspijevali utvrditi da se sredstva ne troše u skladu sa zakonom. Bilo je slučajeva gdje su pojedinci iz stranaka novac trošili za svoja lična primanja ili su sredstva isplaćivali na svoj lični račun bez osnova”, pojašnjava Traljić.

    Kako ističu iz TI BiH, političke stranke ne prijavljuju realne iznose prihoda i troškova. U izvještajima iznose samo onoliko koliko mogu pokriti prihodima koje dobijaju iz budžeta i sitnim donacijama.

    “Kroz naš izvještaj smo utvrdili da neke od najvećih stranaka, kod kojih smo primijetili najveće odstupanje, nisu prijavile niti jednu marku donacije privatnih preduzeća. Postoje ozbiljne indicije da stranke veliki dio novca sa kojim raspolažu izvlače preko tendera, posredstvom privilegovanih privatnih preduzeća, čije donacije kasnije ne prikazuju. Čak i neke istrage koje se provode zbog kriminala u javnim nabavkama idu upravo u tom pravcu, te pokazuju da se novac od tendera nosio u političku stranku”, pojašnjava Traljić.

    Iz TI BiH, organizacije koja se dugi niz godina bavi istraživanjem korupcije, pojašnjavaju da je potrebno unaprjeđenje Zakona o finansiranju političkih stranaka, kao i povećanje nadležnosti CIK-a.

    “Takođe, predlažemo da se uvede obaveza korištenje jedinstvenih bankovnih računa, jednog računa za redovno finansiranje i drugog za finansiranje izborne kampanje. Dakle, poslovanje isključivo putem bankovnih računa, što se odnosi i na uplate donacija i svih drugih transakcija. Zalažemo se i za obavezno objavljivanja kompletnih finansijskih izvještaja, uključivši i rashode. Ove mjere bi svakako pomogle da adekvatnije ispratimo tokove novca”, zaključuje Traljić.

    Prikriveno najmanje 1,5 miliona maraka za kampanje

    Parlamentarne stranke dobijaju novac iz budžeta, a novac koji se ne utroši za rad klubova prenosi se na stranke, koji se često netransparentno troši, pa i za predizborne kampanje.

    Posljednji  monitoring koji je uradio TIBiH pokazao je da osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona konvertibilnih maraka (770.000 eura) troškova kampanje tokom posljednjih opštih izbora.

    “Prema našim podacima političke stranke SNSD, SDA, US, PDP, SDS, DEMOS, DNS i HDZ 1990, su tokom posljednjih opštih izbora, za samo četiri segmenta (bilborde, medije, predizborne skupove i Facebook oglase) potrošili najmanje 6,7 miliona konvertibilnih maraka (3,5 miliona eura). Međutim, prijavljeni su ukupni troškovi od samo 5,2 miliona (2,7 miliona eura), što znači da su prikrili najmanje 1,5 miliona konvertibilnih maraka (770.000 eura)”, pojašnjava Traljić.

    Iz TI BiH su kazali da su tokom monitoringa ustanovili da tri stranke NPS, BHI i Platforma za progres, uopšte nisu podnijele izvještaj i objasnile od kuda im novac za kampanje.

    “Prema našim podacima, ove stranke su imali značajne troškove kampanje od gotovo 300.000 konvertibilnih maraka (155.000 eura)”, pojasnili su iz TI BiH.

    Još gora situacija je bila na izborima 2020. godine, kad su stranke prikazale svega 4,5 miliona konvertibilnih maraka (2,3 miliona eura) troškova za kampanje, a TI BiH je utvrdio da su samo kroz dva oblika oglašavanja utrošili 6,3 miliona (3,3 miliona eura).

    “Pored kampanje, stranke u svojim izvještajima navode i ostale troškove, poput zakupa prostorija,  plata zaposlenih lica u strankama, režijske troškove i slično. Najveći dio novca se troši na kampanju, jer stranke ne plate cijeli iznos kampanje u jednoj godini. One dio troškova iskažu kroz obaveze, te prihodima iz izborne i neizborne godine praktično plate troškove jedne izborne kampanje”, pojašnjava Traljić iz TI BiH.

    Potpuno ukidanje finansiranja stranaka iz budžeta ili svrsishodno trošenje?

    Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, Damir Marjanović, je na sjednici održanoj krajem januara 2023. godine, pokrenuo inicijativu kojom je od kantonalne vlade tražilo da se sredstva iz budžeta kantona namijenjena za finansiranje stranaka smanje najmanje 50 posto, a optimalno 80 posto.

    “Usvajanjem ove inicijative politički subjekti koji sudjeluju u zakonodavnoj vlasti Kantona Sarajevo pokazali bi da su svjesni finansijskih izazova koji se nalaze pred budžetskim korisnicima i svim građanima glavnoga grada Bosne i Hercegovine, te da su spremni da taj teret podnesu zajedno s njima”, naveo je Marjanović u saopštenju.

    Osim inicijativa za smanjenje iznosa za finansiranje stranaka, u javnosti je bilo rasprava o tome da se budžetska sredstva potpuno uskrate strankama.

    “Nažalost, potpuno ukidanje finansiranja političkih stranaka iz budžeta, na ovom nivou korupcije, ne bi riješili problem, nego ih učinili još većim. S obzirom da stranke imaju praktično mogućnost nekontrolisanog izvlačenja javnog novca preko tendera, te ne prijavljuju donacije i troškove u realnom iznosu, ukidanjem ovih grantova ne bi postigli ništa. Zapravo bi samo opozicione stranke ostavili bez novca, a one stranke koje su na vlasti, koje kontrolišu javne resurse, svoj bi dio nadoknadile na ovaj način”, zaključuje Traljić.

    Maja Gasal-Vražalica koja danas vodi Političku akademiju za mlade kaže kako bi se s novcem koji se prema Zakonu o finansiranju političkih stranka dodjeljuje političkim partijama iz državnog budžeta moglo mnogo toga svrsihodnog uraditi. Na primjer, dodaje ona, stranka bi mogla prvo da upozna svoj Klub koji je to godišnji iznos koji će po osnovu broja osvojenih mandata biti isplaćen iz budžeta, te da se onda Klub dogovori kako i na koji način da ga najbolje iskoristi.

    “Moglo bi se ići u smjeru da svaki/a zastupnik/ca anagžira po jednu mladu osobu ili više njih koja će biti četiri godine bliska suradnik/ca zastupnika/ce i pored prihodovanja imati mogućnost učiti zanat, osjetiti parlamentarni, pa i politički život, te tako sebe pripremati za kandidiranje. To bi mogle biti osobe koje studiraju na Fakultetu političkih nauka ili Pravnom ili Ekonomskom fakutetu, da se sa fakultetima napravi sporazum i da to bude jedan od načina sticanja prakse”, predlaže.

    Osim toga, vrijedno je, kako navodi, pomenuti da i ono što neki Klub dobije zbog veće zastupljenosti ‘manje zastupljenog spola‘ ne ide u svrhu jačanja kapaciteta i uloge intersnih organizacija žena unutar stranke, već ide na račun stranke u cjelini, a kako muškarci čine većinu unutar svakog organa u stranci, opet su žene unutar stranka ostale kratkih rukava.

    “Sve mi, dakle sebe ne isključujem, smo podbacile jer se nismo na pravi način borile za financijsku neovisnost članica unutar svoje stranke, pa tek onda smo s pravom mogle ili imale kredibilitet upirati prstom u druge stranke koje ne jačaju i ne afirmišu ženski dio stranke”, kaže Gasal-Vražalica.

    Smatra da je trebalo zakonski predvidjeti da taj procenat može ići na poseban podračun, a kojim upravlja intersna organizacija žena unutar stranke. Ima mnogo načina, dodaje, kako se ovaj novac može ne samo transparentno trošiti već i na najbolji način, a koji bi u konačnici bio u korist zajednice i/ili onih koje se predstavlja na tom nivou, ali i onih koji predstsvljaju, jer bi tako i Klub bio jači, stručniji, efikasniji i opravdao bi svoje postojanje i uzimanje novca iz budžeta.

    “Pitanje svih pitanja jeste kako osvijestiti javnost da su izabrani/e i imenovani/e zapravo zaposlenici/e građana/ki Bosne i Hercegovine, to jest da su građani/ke njihov poslodavac i da bi trebali/e da rade u njihovom intersu, ne znam. Znam da sigurno treba pronaći način da se svi/e ne trpaju u isti koš i da ima, istina manje, onih koji su svoju platu zaradili i opravdali”, zaključuje Gasal-Vražalica.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), svako šesto domaćinstvo u Bosni i Hercegovini je siromašno, a polovina stanovništva živi na rubu siromaštva. Dok pojedini građani i građanke jedva preživljavaju, političke stranke kroz budžet dobijaju velike iznose novca.

    Klubovi političkih stranaka u Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), samo tokom prošle godine, dobili su više od 900.000 konvertibilnih maraka (464.400 eura) iz državnog budžeta.

    - Reklama -

    Prema podacima press službe PSBiH, 13 klubova političkih stranaka u prošloj godini potrošilo je nešto više od 360.000 konvertibilnih maraka (185.800 eura), ostatak od 575.000 konvertibilnih maraka (296.700 eura) prenijeli su na svoje političke stranke.

    - Reklama -

    Prema podacima PSBiH, političke stranke koje su dobile mandate za državni parlament za period od 2019. do 2022. godine iz državnog budžeta su dobile više od 3,5 miliona konvertibilnih maraka (1,8 miliona eura). To je, kako kaže bivša državna zastupnica Maja Gasal Vražalica nešto o čemu javnost malo zna i o čemu se malo govori.

    - Reklama -

    Pored toga što državni zastupnici, primaju visoke plate, koja se također finansiraju iz državnog budžeta prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, od građana se, kako kaže, dodatno uzima na ime rada zastupničkih klubova i rada stranke koje dobiju mandate.

    “I onda jedan/na zastupnik/ica u konačnici košta mnogo, mnogo više”, kaže Gasal-Vražalica.

    Ona je bila državna zastupnica Demokratske fronte od 2014. do 2018. godine. Objašnjava da je tokom tog izbornog mandata, stranka čija je bila članica, na osnovu pet mandata, godišnje dobijala gotovo 100.000 konvertibilnih maraka (51.600 eura) iz državnog budžeta.

    “Naš klub je, pored novca i procenta koji se strankama dodjeljuju po osnovu broja osvojenih mandata, zbog veće zastupljenosti ‘manje zastupljenog spola’ imao još dodatnih 10 posto. Od tog novca dio se trošio na rad kluba u procentu do nekih 30 posto, dok se onaj veći dio preusmjeravao na račun stranke. Naravno da ne znam odgovoriti gdje se novac trošio i na šta tačno”, kaže ona.

    Dodaje da bi Klub Demokratske fronte sigurno od tog novca imao pravo na sredstva koja bi dodatno unaprijedila njihov rad, ali i rad stranke u konačnici, no da je samo uže rukovodstvo imalo potpuni uvid i program raspodjele novca.

    “Ne mislim da smo mi po ovom bili nešto specifični ili drugačiji od drugih. Čak naprotiv, mislim da je ovo uobičajen obrazac i da samo lider, računovodstvo i generalni sekretari stranaka, eventualno direktori stranke, te pojedine osobe od povjerenja unutar nadzornog odbora stranke znaju stvarnu prihodovnu i rashodovnu stranu stranke”, kaže Gasal-Vražalica.

    Novac za političke partije – od donacija do svih budžeta

    Zakonom o finansiranju političkih stranaka je predviđeno da se stranke finansiraju i iz državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, te budžeta Brčko distrikta i ostalih jedinica lokalne uprave i samouprave.

    U budžetu Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini, odnosno klubova poslanika u Predstavničkom i delegata u Domu naroda. Ukupna sredstva odvojena u budžetu u toku jedne godine ne mogu prelaziti 0,2 posto budžeta.

    Zakonom je predviđeno da se 30 posto odobrenih sredstava iz državnog budžeta u toku jedne godine jednako dodjeli svim strankama, odnosno koalicijama koje su osvojile mandate, dok se 60 posto novca dijeli prema broju zastupničkih, odnosno delegatskih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata.  Ostatak, odnosno 10 posto od ukupnog iznosa raspoređuje se po broju zastupničkih/delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.

    Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, kaže da je prvim zakonom o finansiranju političkih subjekata bilo zabranjeno finansiranje iz budžeta. Promjenom zakona 2012. godine omogućeno je da se političke stranke, koalicije i kandidati finansiraju iz budžeta.

    “Sredstva koja su bila namijenjena parlamentarnim klubovima, prvobitnim zakonom nisu mogla biti prebačena na stranku. Moram dodati i da pored mog optimističnog stava, smatram da je u Bosni i Hercegovini 80 posto ljudi isključivo zbog materijalnih razloga u politici”, zaključuje Šehić.

    finansijskom izvještaju Centralne izborne komisije piše da je parlamentarnim strankama u 2021. godini, iz budžeta Bosne i Hercegovine, isplaćeno više od 570.000 konvertibilnih maraka (294.000 eura), dok je za rad klubova potrošeno gotovo 367.000 konvertibilnih maraka (189.400 eura).

    finasijskom izvještaju CIK-a se navodi da je tokom 2021. godine najviše novca dobila Stranka demokratske akcije (SDA) i to nešto više od 117.000 konvertibilnih maraka (60.400 eura). Koalicija Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska dobila je nešto više od 100.000 konvertibilnih maraka (51.600 eura), dok je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) dobila 80.000 konvertibilnih maraka (41.300 eura) iz državnog budžeta.

    U 2021. izdvojeno 19 miliona konvertibilnih maraka za stranke

    Samo tokom 2021. godine, prema finansijskom izvještaju Centralne izborne komisije, za rad političkih stranaka, izdvojeno je više od 18,8 miliona konvertibilnih maraka (9,7 miliona eura).

    U posljednje četiri godine, na svim nivoima vlasti, prema izvještajima CIK-a, najviše novca iz budžeta za rad političkih stranaka je izdvojeno u 2019. godine i to gotovo 18,9 miliona konvertibilnih maraka (9,75 miliona eura). Godinu ranije je dodijeljeno više od 18,6 miliona konvertibilnih maraka (9,6 miliona eura), dok je 2020. godine izdvojeno oko 16 miliona konvertibilnih maraka (8,3 miliona eura).

    Građani i građanke Bosne i Hercegovine ističu da političke stranke dobijaju previše novca, a da pri tome ne rade u interesu naroda koji predstavljaju. Damir iz Sarajeva, zaposlenik u jednoj sarajevskoj kompaniji, kaže kako zna da se stranke finansiraju iz budžeta, te dodaje da nije bio upoznat da se radi o tako velikim iznosima novca.

    “Živimo u društvu čiji su građani osiromašeni, a taj novac bi itekako dobro došao socijalno ugroženim građanima. Sve me ovo itekako ljuti, jer troše naš novac kako požele”, pojašnjava Damir.

    Sa njim se slaže i Dijana iz Banje Luke, profesorica B/H/S jezika, koja je trenutno nezaposlena. Ona ističe da je apsurdno da se političke stranke finansiraju iz budžeta, jer su članovi politički stranaka u velikom broju uposlenici državnih, entitetskih i kantonalnih institucija.

    “To je ogromna suma novca koju bi svakako trebalo preusmjeriti u obrazovanje i zdravstvo. Zamislite samo kada bi se taj novac uložio u opremanje školskih kabineta i biblioteka. Dio novca usmjeriti i na opremanje javnih kuhinja jer smo svakodnevno svjedoci koliko je bh. stanovništva u socijalnoj potrebi”, zaključuje Dijana.

    ‘Prihodi i troškovi političkih stranaka nisu prijavljeni u realnom iznosu’

    Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency International BiH (TI BiH), kaže da je najveći nedostatak Zakona o finansiranju političkih stranaka što nije moguć transparentan uvid u prihode sa kojima stranke raspolažu.

    “Centralna izborna komisija (CIK) nema dovoljno kapaciteta i nadležnosti da provjeri tačnost informacija koje stranke navode u svojim izvještajima. Međutim, revizori CIK-a su uspijevali utvrditi da se sredstva ne troše u skladu sa zakonom. Bilo je slučajeva gdje su pojedinci iz stranaka novac trošili za svoja lična primanja ili su sredstva isplaćivali na svoj lični račun bez osnova”, pojašnjava Traljić.

    Kako ističu iz TI BiH, političke stranke ne prijavljuju realne iznose prihoda i troškova. U izvještajima iznose samo onoliko koliko mogu pokriti prihodima koje dobijaju iz budžeta i sitnim donacijama.

    “Kroz naš izvještaj smo utvrdili da neke od najvećih stranaka, kod kojih smo primijetili najveće odstupanje, nisu prijavile niti jednu marku donacije privatnih preduzeća. Postoje ozbiljne indicije da stranke veliki dio novca sa kojim raspolažu izvlače preko tendera, posredstvom privilegovanih privatnih preduzeća, čije donacije kasnije ne prikazuju. Čak i neke istrage koje se provode zbog kriminala u javnim nabavkama idu upravo u tom pravcu, te pokazuju da se novac od tendera nosio u političku stranku”, pojašnjava Traljić.

    Iz TI BiH, organizacije koja se dugi niz godina bavi istraživanjem korupcije, pojašnjavaju da je potrebno unaprjeđenje Zakona o finansiranju političkih stranaka, kao i povećanje nadležnosti CIK-a.

    “Takođe, predlažemo da se uvede obaveza korištenje jedinstvenih bankovnih računa, jednog računa za redovno finansiranje i drugog za finansiranje izborne kampanje. Dakle, poslovanje isključivo putem bankovnih računa, što se odnosi i na uplate donacija i svih drugih transakcija. Zalažemo se i za obavezno objavljivanja kompletnih finansijskih izvještaja, uključivši i rashode. Ove mjere bi svakako pomogle da adekvatnije ispratimo tokove novca”, zaključuje Traljić.

    Prikriveno najmanje 1,5 miliona maraka za kampanje

    Parlamentarne stranke dobijaju novac iz budžeta, a novac koji se ne utroši za rad klubova prenosi se na stranke, koji se često netransparentno troši, pa i za predizborne kampanje.

    Posljednji  monitoring koji je uradio TIBiH pokazao je da osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona konvertibilnih maraka (770.000 eura) troškova kampanje tokom posljednjih opštih izbora.

    “Prema našim podacima političke stranke SNSD, SDA, US, PDP, SDS, DEMOS, DNS i HDZ 1990, su tokom posljednjih opštih izbora, za samo četiri segmenta (bilborde, medije, predizborne skupove i Facebook oglase) potrošili najmanje 6,7 miliona konvertibilnih maraka (3,5 miliona eura). Međutim, prijavljeni su ukupni troškovi od samo 5,2 miliona (2,7 miliona eura), što znači da su prikrili najmanje 1,5 miliona konvertibilnih maraka (770.000 eura)”, pojašnjava Traljić.

    Iz TI BiH su kazali da su tokom monitoringa ustanovili da tri stranke NPS, BHI i Platforma za progres, uopšte nisu podnijele izvještaj i objasnile od kuda im novac za kampanje.

    “Prema našim podacima, ove stranke su imali značajne troškove kampanje od gotovo 300.000 konvertibilnih maraka (155.000 eura)”, pojasnili su iz TI BiH.

    Još gora situacija je bila na izborima 2020. godine, kad su stranke prikazale svega 4,5 miliona konvertibilnih maraka (2,3 miliona eura) troškova za kampanje, a TI BiH je utvrdio da su samo kroz dva oblika oglašavanja utrošili 6,3 miliona (3,3 miliona eura).

    “Pored kampanje, stranke u svojim izvještajima navode i ostale troškove, poput zakupa prostorija,  plata zaposlenih lica u strankama, režijske troškove i slično. Najveći dio novca se troši na kampanju, jer stranke ne plate cijeli iznos kampanje u jednoj godini. One dio troškova iskažu kroz obaveze, te prihodima iz izborne i neizborne godine praktično plate troškove jedne izborne kampanje”, pojašnjava Traljić iz TI BiH.

    Potpuno ukidanje finansiranja stranaka iz budžeta ili svrsishodno trošenje?

    Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, Damir Marjanović, je na sjednici održanoj krajem januara 2023. godine, pokrenuo inicijativu kojom je od kantonalne vlade tražilo da se sredstva iz budžeta kantona namijenjena za finansiranje stranaka smanje najmanje 50 posto, a optimalno 80 posto.

    “Usvajanjem ove inicijative politički subjekti koji sudjeluju u zakonodavnoj vlasti Kantona Sarajevo pokazali bi da su svjesni finansijskih izazova koji se nalaze pred budžetskim korisnicima i svim građanima glavnoga grada Bosne i Hercegovine, te da su spremni da taj teret podnesu zajedno s njima”, naveo je Marjanović u saopštenju.

    Osim inicijativa za smanjenje iznosa za finansiranje stranaka, u javnosti je bilo rasprava o tome da se budžetska sredstva potpuno uskrate strankama.

    “Nažalost, potpuno ukidanje finansiranja političkih stranaka iz budžeta, na ovom nivou korupcije, ne bi riješili problem, nego ih učinili još većim. S obzirom da stranke imaju praktično mogućnost nekontrolisanog izvlačenja javnog novca preko tendera, te ne prijavljuju donacije i troškove u realnom iznosu, ukidanjem ovih grantova ne bi postigli ništa. Zapravo bi samo opozicione stranke ostavili bez novca, a one stranke koje su na vlasti, koje kontrolišu javne resurse, svoj bi dio nadoknadile na ovaj način”, zaključuje Traljić.

    Maja Gasal-Vražalica koja danas vodi Političku akademiju za mlade kaže kako bi se s novcem koji se prema Zakonu o finansiranju političkih stranka dodjeljuje političkim partijama iz državnog budžeta moglo mnogo toga svrsihodnog uraditi. Na primjer, dodaje ona, stranka bi mogla prvo da upozna svoj Klub koji je to godišnji iznos koji će po osnovu broja osvojenih mandata biti isplaćen iz budžeta, te da se onda Klub dogovori kako i na koji način da ga najbolje iskoristi.

    “Moglo bi se ići u smjeru da svaki/a zastupnik/ca anagžira po jednu mladu osobu ili više njih koja će biti četiri godine bliska suradnik/ca zastupnika/ce i pored prihodovanja imati mogućnost učiti zanat, osjetiti parlamentarni, pa i politički život, te tako sebe pripremati za kandidiranje. To bi mogle biti osobe koje studiraju na Fakultetu političkih nauka ili Pravnom ili Ekonomskom fakutetu, da se sa fakultetima napravi sporazum i da to bude jedan od načina sticanja prakse”, predlaže.

    Osim toga, vrijedno je, kako navodi, pomenuti da i ono što neki Klub dobije zbog veće zastupljenosti ‘manje zastupljenog spola‘ ne ide u svrhu jačanja kapaciteta i uloge intersnih organizacija žena unutar stranke, već ide na račun stranke u cjelini, a kako muškarci čine većinu unutar svakog organa u stranci, opet su žene unutar stranka ostale kratkih rukava.

    “Sve mi, dakle sebe ne isključujem, smo podbacile jer se nismo na pravi način borile za financijsku neovisnost članica unutar svoje stranke, pa tek onda smo s pravom mogle ili imale kredibilitet upirati prstom u druge stranke koje ne jačaju i ne afirmišu ženski dio stranke”, kaže Gasal-Vražalica.

    Smatra da je trebalo zakonski predvidjeti da taj procenat može ići na poseban podračun, a kojim upravlja intersna organizacija žena unutar stranke. Ima mnogo načina, dodaje, kako se ovaj novac može ne samo transparentno trošiti već i na najbolji način, a koji bi u konačnici bio u korist zajednice i/ili onih koje se predstavlja na tom nivou, ali i onih koji predstsvljaju, jer bi tako i Klub bio jači, stručniji, efikasniji i opravdao bi svoje postojanje i uzimanje novca iz budžeta.

    “Pitanje svih pitanja jeste kako osvijestiti javnost da su izabrani/e i imenovani/e zapravo zaposlenici/e građana/ki Bosne i Hercegovine, to jest da su građani/ke njihov poslodavac i da bi trebali/e da rade u njihovom intersu, ne znam. Znam da sigurno treba pronaći način da se svi/e ne trpaju u isti koš i da ima, istina manje, onih koji su svoju platu zaradili i opravdali”, zaključuje Gasal-Vražalica.

    Zenica
    broken clouds
    28.4 ° C
    28.4 °
    28.4 °
    39 %
    0.6kmh
    71 %
    ned
    28 °
    pon
    29 °
    uto
    31 °
    sri
    34 °
    čet
    28 °