Kome odgovara blokada institucija i čemu sve služi? Je li među razlozima, osim kupovine vremena i razvlačenja pameti, pokušaj prikrivanja kršenja zakona o genocidu? Da li je nakon skoro dva mjeseca od njegovog stupanja na snagu vrijeme za prve optužnice? Efekti su već vidljivi u javnom prostoru, ističu za N1 iz Instituta za istraživanje genocida Kanada koji su među prvima podnijeli krivičnu prijavu protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika zbog negiranja genocida.

Prije skoro mjesec dana Dodik je obavijestio javnost o pozivu za saslušanje zbog navoda o negiranju genocida. Od tada saslušanja nije bilo, ali jeste novih prijava.

– Ja sam izračunao, da znate, da imam devet prijava za negiranje genocida. Dvije neke dame N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, to je hajka – smatra član Državnog predsjedništva.

To je jako dobro za sve narode u BiH, jer relaksira i pacifizira atmosferu, sužavajući manevarski prostor onima koji su na vrijeđanju žrtava i ciničnom poricanju istine izgradili čitavu jednu toksičnu politiku, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

– Neki političari još uvijek pokušavaju braniti ‘pravo’ da prkose najvišim instancama međunarodne pravde. Ako misle da ta praksa spada u slobodu govora, a ne u govor mržnje, neka se žale Sudu u Strazburu i traže da im bude dopušteno ono što je u civiliziranom svijetu neprihvatljivo – poručuje Džaferović.

Između ostalih, prijavu protiv Dodika za negiranje genocida podnio je Institut za istraživanje genocida Kanada. Povratnih informacija iz Tužilaštva za sada nemaju .

– Nemamo. Ja sam se prije tri dana čuo sa direktorom Insituta, zamolio me za pravnu pomoć kao direktor Instituta, Ja sam kao pravnik poslao svoje sugestije koje trebaju biti još dopunjenje u krivičnoj prijavi, to je urađeno. Znam da je doktor Ramić poslao i čekamo šta će dalje biti od Tužilaštva. U ovom slučaju ne treba žuriti. Podnesene su krivične prijave – pogledajte vrijeme kada je Valentin Inzko donio tu odluku i vrijeme kada je taj zakon trebao stupiti na snagu. Ja nisam još primijetio da je u tolikoj mjeri bilo negiranje genocida. Znači ova odluka , odnosno Zakon, ima svoje efekte – ocjenjuje Armin Čusto, Član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada.

Efekti još nevidljivi u radu Tužilaštva. Dok se čeka na podizanje optužnica ili odbacivanje krivičnih prijava nastavlja se lobistička uloga Dodika i medija.

– Bilo ko ko prati međunarodne medije mogao je primijetiti da u posljednjih nekoliko godina, unatoč svim presudama , međunarodnim presudama za genocid , jako često dolazi, ako ne do negiranja genocida, dolazi do agresivnog korištenja eufemizama s kojima se nastoji umanjiti genocid, umanjiti patnja bošnjačkog naroda koji je prošao kroz taj genocid – ističe Ismail Ćidić, Bosnian Advocacy Centar.

Početkom ovog mjeseca za Balkansku istraživačku mrežu tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić kazao je da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale početi primjenjivati u zakonskom roku.

– Ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH – kaže Krnjić.

Na kraju novo pitanje – je li u svemu posrijedi neophodno vrijeme za istrage Tužilaštva i efikasnost, ili je pitanje volje, a ne prava?

Kome odgovara blokada institucija i čemu sve služi? Je li među razlozima, osim kupovine vremena i razvlačenja pameti, pokušaj prikrivanja kršenja zakona o genocidu? Da li je nakon skoro dva mjeseca od njegovog stupanja na snagu vrijeme za prve optužnice? Efekti su već vidljivi u javnom prostoru, ističu za N1 iz Instituta za istraživanje genocida Kanada koji su među prvima podnijeli krivičnu prijavu protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika zbog negiranja genocida.

Prije skoro mjesec dana Dodik je obavijestio javnost o pozivu za saslušanje zbog navoda o negiranju genocida. Od tada saslušanja nije bilo, ali jeste novih prijava.

– Ja sam izračunao, da znate, da imam devet prijava za negiranje genocida. Dvije neke dame N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, to je hajka – smatra član Državnog predsjedništva.

To je jako dobro za sve narode u BiH, jer relaksira i pacifizira atmosferu, sužavajući manevarski prostor onima koji su na vrijeđanju žrtava i ciničnom poricanju istine izgradili čitavu jednu toksičnu politiku, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

– Neki političari još uvijek pokušavaju braniti ‘pravo’ da prkose najvišim instancama međunarodne pravde. Ako misle da ta praksa spada u slobodu govora, a ne u govor mržnje, neka se žale Sudu u Strazburu i traže da im bude dopušteno ono što je u civiliziranom svijetu neprihvatljivo – poručuje Džaferović.

Između ostalih, prijavu protiv Dodika za negiranje genocida podnio je Institut za istraživanje genocida Kanada. Povratnih informacija iz Tužilaštva za sada nemaju .

– Nemamo. Ja sam se prije tri dana čuo sa direktorom Insituta, zamolio me za pravnu pomoć kao direktor Instituta, Ja sam kao pravnik poslao svoje sugestije koje trebaju biti još dopunjenje u krivičnoj prijavi, to je urađeno. Znam da je doktor Ramić poslao i čekamo šta će dalje biti od Tužilaštva. U ovom slučaju ne treba žuriti. Podnesene su krivične prijave – pogledajte vrijeme kada je Valentin Inzko donio tu odluku i vrijeme kada je taj zakon trebao stupiti na snagu. Ja nisam još primijetio da je u tolikoj mjeri bilo negiranje genocida. Znači ova odluka , odnosno Zakon, ima svoje efekte – ocjenjuje Armin Čusto, Član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada.

Efekti još nevidljivi u radu Tužilaštva. Dok se čeka na podizanje optužnica ili odbacivanje krivičnih prijava nastavlja se lobistička uloga Dodika i medija.

– Bilo ko ko prati međunarodne medije mogao je primijetiti da u posljednjih nekoliko godina, unatoč svim presudama , međunarodnim presudama za genocid , jako često dolazi, ako ne do negiranja genocida, dolazi do agresivnog korištenja eufemizama s kojima se nastoji umanjiti genocid, umanjiti patnja bošnjačkog naroda koji je prošao kroz taj genocid – ističe Ismail Ćidić, Bosnian Advocacy Centar.

Početkom ovog mjeseca za Balkansku istraživačku mrežu tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić kazao je da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale početi primjenjivati u zakonskom roku.

– Ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH – kaže Krnjić.

Na kraju novo pitanje – je li u svemu posrijedi neophodno vrijeme za istrage Tužilaštva i efikasnost, ili je pitanje volje, a ne prava?