Američka policajka hrvatskog porijekla Kathryn Bolkovac prije više od dva desetljeća razotkrila je kako su pripadnici međunarodnih misija sudjelovali u sustavu trgovine ženama u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Zbog toga je dobila otkaz, a ključna pitanja odgovornosti koja su tada otvorena i dalje ostaju bez jasnog odgovora.
Bolkovac je tokom 1990-ih radila u policiji savezne države Nebraska, prije nego što je krajem desetljeća angažirana kao međunarodna policijska službenica u BiH u sklopu misije Ujedinjenih naroda, unutar Međunarodnih policijskih snaga (IPTF). U zemlji je djelovala kao zaposlenica privatne kompanije DynCorp, koja je za potrebe UN-ove misije pružala policijsko osoblje.
Bolkovac je poslana u Sarajevo gdje je tri mjeseca radila kao istražiteljica za ljudska prava. Zatim je premještena u Zenicu kako bi radila na specijaliziranom slučaju usmjerenom na borbu protiv nasilja nad ženama.
Gomila bordela raštrkana po BiH
U Zenici je otkrila prvi slučaj trgovine ljudima. Nakon što je u njezin ured dovedena žena koja je pobjegla iz bordela, Bolkovac je povezala niz sličnih“klubova” koje su posjećivali međunarodni službenici i shvatila razmjere trgovine ženama.
“Korišteni kondomi bili su razbacani po dva madraca na podu, kao da su tamo bile grupno silovane”, rekla je, kako prenosi The Independent.
Istrage su pokazale da su žrtve trgovine ljudima u BiH u najvećem broju dolazile iz zemalja istočne Europe, ponajviše Moldavije, Ukrajine i Rumunjske. Djevojke su namamljene obećanjima o poslovima konobarica, ali su zatim isporučene vlasnicima bordela koji su im oduzimali putovnice.
Ako bi odbile, bile su pretučene, zaključane u sobe bez hrane danima te grupno silovane od strane vlasnika bara i njihovih suradnika, stoji u tekstu The Guardiana. Neke od žrtava imale su samo 12 godina.
Među klijentima su, prema navodima Bolkovac i brojnim izvještajima organizacija za ljudska prava, bili i pripadnici IPTF-a, kao i drugi međunarodni službenici.
To nije bio prvi put da su takve optužbe iznesene. Ben Johnston, također zaposlenik DynCorpa, podnio je interne pritužbe u vezi s ponašanjem svojih kolega u Bosni, donosi nezavisna organizacija International Code of Conduct Association (ICOC).
Jedan od nadzornika DynCorpa, kojem se Johnston isprva obratio kako bi otkrio problem, kasnije je priznao silovanje dviju djevojčica i snimio ga video kamerom. Navodno je otprilike 30-40% klijenata i gotovo 70% prihoda od trgovine ljudima u Bosni dolazilo od međunarodnog osoblja, uključujući SFOR (Stabilizacijske snage), policiju UN-a i druge međunarodne i humanitarne djelatnike.
Čovjek u Ilidži “kupio” ženu
Bolkovac je za Human Rights Watch izjavila da je jedan američki međunarodni policijski promatrač priznao kako je u Ilidži “kupio” ženu, za koju je platio nekoliko hiljada njemačkih maraka.
“Priznao mi je da je to učinio. Imao ju je barem nekoliko mjeseci. Platio je oko 6000 njemačkih maraka i otplatio joj je ugovor. Bila je ili Rumunjka ili Moldavka, upoznali su se u baru. Bio je neobrazovani tip koji je mislio da joj čini uslugu i kupio ju je”, stoji u izvještaju organizacije Human Rights Watch.
Skandal u Prijedoru
Posebno ilustrativan bio je slučaj iz Prijedora 2000. godine, kada su pripadnici IPTF-a, uz potporu SFOR-a, stabilizacijskih snaga pod vodstvom NATO-a, proveli racije u nekoliko bordela i oslobodili više desetaka žena za koje se sumnjalo da su žrtve trgovine ljudima.
Skandal je uslijedio ubrzo nakon toga, kada su neke od oslobođenih žena izjavile da su među njihovim klijentima bili upravo djelatnici tih organizacija koji su sudjelovali u operaciji. Šest pripadnika IPTF-a vraćeno je u matične zemlje zbog “prekoračenja ovlasti”.
“Ne čitajte ovo ako imate slab želudac ili grižnju savjesti”
Bolkovac upozorava da se ozbiljne istrage često nisu ni provodile, a postupci bi se brzo zaustavljali čim bi neko bio osumnjičen.
Zato je poslala e-mail članovima misije UN-a u BiH, njih više od pedeset, uključujući Jacquesa Paula Kleina, posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a. U poruci, naslovljenoj “Ne čitajte ovo ako imate slab želudac ili grižnju savjesti”, detaljno je opisala rute trgovine ljudima i način funkcioniranja mreža u Bosni i Hercegovini.
Prvo premještena pa dobila otkaz
Tadašnji zamjenik povjerenika IPTF-a Mike Stiers pozvao je Bolkovac u svoj ured i obavijestio je da će uskoro biti premještena u regionalni ured u Sarajevu te privremeno udaljena s poslova vezanih uz ljudska prava. Bolkovac je taj potez smatrala degradacijom.
Dan uoči premještaja iz ureda u sjedištu misije, Bolkovac je sastavila interni istražni izvještaj u kojem je iznijela navode o umiješanosti dijela međunarodnog osoblja, uključujući pripadnike SFOR-a, IPTF-a i lokalne policije, u sustav trgovine ljudima.
“Trebali su biti tamo da pomognu, ali sami su činili zločine. Kad sam rekla nadređenima, nisu htjeli znati”, njezina je izjava koju prenosi nevladina organizacija Global Policy Forum.
U aprilu 2001. tvrtka DynCorp otpustila je Bolkovac, navodeći kao razlog krivotvorenje evidencije radnog vremena. Ona je, međutim, tvrdila da je otpuštena zbog zviždanja.
Dobila je tužbu
Tužila je firmu, a sud za radne sporove presudio je da ju je DynCorp nepravedno otpustio te je firmi naloženo da joj isplati 110.221 funtu.
“Teško je zamisliti slučaj u kojem je firma djelovala na bešćutniji, zlobniji i osvetoljubiviji način prema bivšoj zaposlenici”, poručio je predsjednik suda Charles Twiss.
Kažimo i da je spomenuti Johnston također otpušten, no njegov sudski spor riješen je nagodbom 2002. godine.
Kako prenosi The Guardian, tokom saslušanja firma je priznala da su tri službenika otpuštena zbog korištenja prostitutki. Na sudu su izneseni navodi o umiješanosti pojedinih visokih dužnosnika međunarodne policije u posjećivanje bordela povezanih s trgovinom ljudima.
Iako je DynCorp bio svjestan postupaka svojih zaposlenika i u praksi ih tolerirao, firma je zadržala ugovor s američkom vladom za rad u BiH.
Niko nije procesuiran zbog trgovine ljudima
Nijedan pripadnik UN-ove policije ili zaposlenik DynCorpa nije procesuiran zbog trgovine ljudima u Bosni. Umjesto toga, repatrirani su. Postojala je nejasnoća oko toga ko ima ovlasti za kazneni progon.
Kako navodi ICOC, budući da američka vojska nije imala nadležnost nad civilnim izvođačima radova, slučaj je prebačen bh. policiji. Međutim, lokalna policija nije bila sigurna odnosi li se imunitet prema Daytonskom mirovnom sporazumu na te izvođače radova te ih stoga nije procesuirala. Što se tiče DynCorpa, otpustili su sedam svojih zaposlenika zbog kupnje žena, uključujući maloljetne djevojčice.
Istražitelji unutarnjih poslova opisivali su kako su se pojedine istrage usporavale, gubile ili čak zaustavljale kako su napredovale kroz zapovjedni lanac. Ured UN-a za unutarnji nadzor zaključio je da nema dokaza o široko rasprostranjenoj ili sustavnoj uključenosti međunarodnih policijskih promatrača u trgovinu ljudima, stoji na stranicama organizacije Human Rights Watcha.
O slučaju Bolkovac snimljen je i film
Kathryn Bolkovac koautorica je knjige The Whistleblower: Sex Trafficking, Military Contractors, and One Woman's Fight for Justice, koju je napisala zajedno s novinarkom Cari Lynn, a u kojoj opisuje razotkrivanje trgovine ljudima i vlastitu borbu protiv sustava.
Priča je pretočena u film The Whistleblower (Zviždačica), objavljen 2010. godine, u kojem glavnu ulogu tumači Rachel Weisz. Film je dodatno skrenuo međunarodnu pozornost na problem trgovine ljudima i odgovornosti unutar mirovnih misija.
Nakon projekcije, tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon otvorio je panel-raspravu posvećenu seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju u sukobima i postkonfliktnim društvima. U raspravi su sudjelovali i predstavnici UN-a te autori filma, naglašavajući ozbiljnost tema koje film obrađuje.
Nominirana za Nobelovu nagradu
Kathryn Bolkovac bila je 2015. nominirana za Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u razotkrivanju trgovine ljudima i zalaganja za odgovornost unutar međunarodnih misija. Nastavila je djelovati u borbi protiv trgovine ljudima i nasilja nad ženama kao javna govornica o etici i korupciji.
“To što se događalo u Bosni jednostavno je strašno. Niko nije odgovarao. Zbog objave svojih otkrića nikada više nisam dobila posao u nekoj od međunarodnih organizacija, platila sam visoku cijenu jer sam zagovarala istinu, a oni koji su krivi prošli su bez ožiljaka. Privatna kompanija koja me angažirala za posao u Bosni i dalje radi za UN u Iraku i Afganistanu”, rekla je svojedobno Bolkovac.
