U Bosni i Hercegovini, prema procjenama, desetine hiljada ljudi, među kojima su i pripadnici romske populacije, ne mogu prijaviti prebivalište i dobiti lične identifikacione dokumente. U mnogim slučajevima nema dostupnih dokumenata zbog neregulisanog vlasništva.

Prilikom prijave prebivališta u Bosni i Hercegovini, uočeni su problemi, koji posebno pogađaju osobe u stanju socijalne potrebe i romsku populaciju. Uzroci problema tiču se procedure legalizacije boravka. Ukoliko problem ne bude riješen, posljedice uključuju daljnje marginaliziranje ove populacije i porast rizika da postanu žrtve trgovine ljudima.

“Mi smo imali slučaj žrtve trgovine ljudima, radilo se o djetetu koje je tek napunilo 18 godina , koji je bio u sigurnoj kući, on je imao prebivalište u RS. I mi smo došli u situaciju da je odjavio svoje prebivalište u RSu, ali nije mogao prijaviti svoje prebivalište, jer je napunio 18 godina, nije imao nikakvo stambenu jedinicu”, kaže za BHRT Mirsad Bajramović, direktor Udruženja Zemlja za djece u BiH.

Jedan od ciljeva je osigurati da ove osobe imaju legalan status, koji će im olakšati pristup osnovnim ljudskim pravima.

“Važeći zakon o prebivalištu državljana BiH uvodi isključujuće uvjete, imperativne naravi, zbog kojih postoji mogućnost da određena osoba ne može prijaviti prebivalište, a ako ne može prijaviti prebivalište, onda se dovodi u situaciju da je čitav niz drugih prava te osobe”, ističe Zlatan Begić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli.

Ovi problemi proizlaze iz Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, koji od 2015. godine zahtijeva dokaze o vlasništvu ili valjan pravni osnov za prijavu prebivališta. U mnogim slučajevima, posebno u romskim zajednicama, nema dostupnih dokumenata zbog nereguliranog vlasništva.

“U projektu koji treba da poboljša ljudska prava u oblasti onih koji su socijalno marginalizirani ali romske populacije, izmjenama zakona u BiH, da se umanji mogućnost zloupotrebe ovakve marginalizirane populacije, da doprinesemo da isključimo mogućnost trgovine ljudima ove grupe”, navodi Jasmin Bešić, direktor USAID/INSPIRE programa.

Aktivnost zagovaranja izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu traje do kraja godine, a realiziraju se u okviru projekta “Svjetionik slobode. Naš put ka zaštiti romske populacije od trgovine ljudima” uz podršku Programa zaštitе ljudskih prava.

U Bosni i Hercegovini, prema procjenama, desetine hiljada ljudi, među kojima su i pripadnici romske populacije, ne mogu prijaviti prebivalište i dobiti lične identifikacione dokumente. U mnogim slučajevima nema dostupnih dokumenata zbog neregulisanog vlasništva.

Prilikom prijave prebivališta u Bosni i Hercegovini, uočeni su problemi, koji posebno pogađaju osobe u stanju socijalne potrebe i romsku populaciju. Uzroci problema tiču se procedure legalizacije boravka. Ukoliko problem ne bude riješen, posljedice uključuju daljnje marginaliziranje ove populacije i porast rizika da postanu žrtve trgovine ljudima.

“Mi smo imali slučaj žrtve trgovine ljudima, radilo se o djetetu koje je tek napunilo 18 godina , koji je bio u sigurnoj kući, on je imao prebivalište u RS. I mi smo došli u situaciju da je odjavio svoje prebivalište u RSu, ali nije mogao prijaviti svoje prebivalište, jer je napunio 18 godina, nije imao nikakvo stambenu jedinicu”, kaže za BHRT Mirsad Bajramović, direktor Udruženja Zemlja za djece u BiH.

Jedan od ciljeva je osigurati da ove osobe imaju legalan status, koji će im olakšati pristup osnovnim ljudskim pravima.

“Važeći zakon o prebivalištu državljana BiH uvodi isključujuće uvjete, imperativne naravi, zbog kojih postoji mogućnost da određena osoba ne može prijaviti prebivalište, a ako ne može prijaviti prebivalište, onda se dovodi u situaciju da je čitav niz drugih prava te osobe”, ističe Zlatan Begić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli.

Ovi problemi proizlaze iz Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, koji od 2015. godine zahtijeva dokaze o vlasništvu ili valjan pravni osnov za prijavu prebivališta. U mnogim slučajevima, posebno u romskim zajednicama, nema dostupnih dokumenata zbog nereguliranog vlasništva.

“U projektu koji treba da poboljša ljudska prava u oblasti onih koji su socijalno marginalizirani ali romske populacije, izmjenama zakona u BiH, da se umanji mogućnost zloupotrebe ovakve marginalizirane populacije, da doprinesemo da isključimo mogućnost trgovine ljudima ove grupe”, navodi Jasmin Bešić, direktor USAID/INSPIRE programa.

Aktivnost zagovaranja izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu traje do kraja godine, a realiziraju se u okviru projekta “Svjetionik slobode. Naš put ka zaštiti romske populacije od trgovine ljudima” uz podršku Programa zaštitе ljudskih prava.