Bolest plavog jezika (Bluetongue) trenutno predstavlja jednu od najvećih prijetnji stočarstvu u regiji, nakon što su tokom jula i augusta u Sloveniji i Hrvatskoj potvrđeni brojni slučajevi ove virusne zaraze. Zabrinutost raste i u Bosni i Hercegovini, gdje nadležne institucije upozoravaju da bi se virus mogao proširiti i na domaći stočni fond, ukoliko već nije.
Prema saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), riječ je o oboljenju koje pogađa preživare, posebno ovce, te može izazvati ozbiljne ekonomske gubitke. Stručnjaci naglašavaju važnost provođenja DDD mjera – dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije – te striktne primjene biosigurnosnih mjera na farmama.
Bolest plavog jezika uzrokuje virus iz roda Orbivirus, a prenosi se isključivo putem krvopijućih insekata, najčešće komaraca roda Culicoides. Životinje se ne mogu zaraziti direktnim kontaktom. Kod ovaca, koje su najosjetljivije, smrtnost može doseći i do 30 posto. Simptomi uključuju visoku temperaturu, oticanje glave, otežano disanje, iscjedak iz nosa i karakteristično plavkasto obojen jezik.
Goveda i koze često su samo nosioci virusa, dok kod ovaca bolest može imati smrtonosan ishod. Pored direktnih gubitaka zbog uginuća, bolest donosi i indirektne – smanjenje mliječnosti, slabiji prirast mesa, zabrane izvoza i pad vrijednosti stočarskih proizvoda.
Situacija u regiji i Evropi
Do sredine augusta Hrvatska je potvrdila širenje bolesti plavog jezika u šest županija, na 18 lokacija. U Istri je uginuće više desetina ovaca izazvalo veliku zabrinutost među stočarima. Slučajevi u Sloveniji pokazali su da se virus brzo širi prema Balkanu, što dodatno povećava rizik za BiH.
Serotip 8 virusa već duže cirkulira u više evropskih zemalja – Sloveniji, Italiji, Portugalu, Španiji, Sjevernoj Makedoniji i Švicarskoj. BiH također ima negativna iskustva iz prošlosti, jer su epidemije bolesti plavog jezika zabilježene 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine.
Kako ističu iz INZ-a, ključnu ulogu u prevenciji imaju DDD mjere. Dezinfekcija i redovno čišćenje staja i opreme, dezinsekcija radi suzbijanja komaraca, te uklanjanje stajaćih voda oko farmi osnovni su koraci zaštite. Deratizacija dodatno smanjuje rizik od širenja bolesti.
Vakcinacija, iako jedna od najefikasnijih metoda zaštite, uvodi se samo u područjima visokog rizika i uz odobrenje nadležnih institucija. BiH trenutno razmatra mogućnost vakcinacije u graničnim područjima, ukoliko se broj slučajeva u Hrvatskoj nastavi povećavati.
Biosigurnosne mjere uključuju držanje životinja u zatvorenim prostorima tokom sumraka i svitanja, upotrebu mreža i insekticida, te strogu kontrolu kretanja stoke.
Stručne preporuke za farmere
Veterinari upozoravaju farmere da svakodnevno pregledaju stoku i prijave svaku sumnju na bolest. Posebna pažnja potrebna je kod ovaca, a preporučuje se korištenje repelenata, redovno čišćenje i uklanjanje potencijalnih legla komaraca.
“Bolest plavog jezika ne poznaje granice. Potvrđeni slučajevi u Hrvatskoj i Sloveniji ozbiljno prijete i Bosni i Hercegovini. Jedini način da se izbjegne nova epidemija i veliki ekonomski gubici jeste da se preventivne mjere počnu provoditi odmah”, poručuju iz INZ-a.
Sistematske DDD aktivnosti, pojačan nadzor i spremnost na vakcinaciju mogu očuvati stočni fond BiH i spriječiti scenarij iz ranijih godina. Svaka odgoda, upozoravaju stručnjaci, može značiti stotine izgubljenih životinja i milionske štete za domaću poljoprivredu.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
