Pad zaposlenosti i slabiji priliv javnih prihoda u Federaciji BiH ponovo su otvorili staru dilemu koja se sve češće pretvara u politički paradoks, dok statistika pokazuje manje radnih mjesta i slabiji fiskalni kapacitet, iz institucija istovremeno stižu tvrdnje da “radne snage nedostaje”.
Prema službenim statistikama, krajem marta 2026. godine broj zaposlenih bio je 541.829, što predstavlja pad u odnosu na prethodni mjesec, ali i osjetno smanjenje u odnosu na kraj decembra 2025. godine, kada je bilo zaposleno 3.580 osoba više.
Paralelno s tim, bilježi se i pad naplate javnih prihoda, što dodatno pojačava pritisak na ionako osjetljiv budžetski sistem.
Ipak, u političkom diskursu dominantna ostaje teza o deficitu radnika, koja se sve češće koristi kao argument za liberalizaciju tržišta rada i eventualni uvoz radne snage.
Upravo tu nastaje raskorak koji otvara prostor za različita tumačenja, da li se radi o stvarnom nedostatku radnika ili o strukturalnom problemu tržišta rada, gdje niske plaće, loši uvjeti rada i odlazak stanovništva stvaraju privid “praznih radnih mjesta”?
Ekonomisti upozoravaju da se iza takvih tvrdnji često krije pokušaj normalizacije niskih primanja i fleksibilnijih oblika zapošljavanja, dok dio opozicije i stručne javnosti tvrdi da se time istovremeno skreće pažnja s neefikasnosti javnih politika, sporih reformi i slabog upravljanja ključnim infrastrukturnim i ekonomskim projektima.
Međutim, Adnan Delić, federalni ministar socijalne politike i rada na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine za govornicom je kazao da Federaciji BiH fali radnika.
Na upit Faktora kako to da Federaciji BiH fali radnika i šta su uzroci, ministar Delić kaže:
“Kada je u pitanju nedostatak radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine i razlozi zbog kojih nedostaje radne snage, ono što se samo nameće kao odgovor jesu globalna kretanja, odnosno globalne migracije, pa samim tim i radne migracije.”
S obzirom na to da su Republika Hrvatska i Slovenija članice Evropske unije, njihovi građani sa svojim dokumentima mogu raditi širom Evropske unije bez većih prepreka. Time i te zemlje ostaju bez dijela radne snage, a taj nedostatak u velikoj mjeri popunjavaju radnicima iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
Osim toga, dodaje ministar, kako su granice otvorenije, posebno tokom sezonskih poslova, naši ljudi odlaze raditi i u zemlje Zapadne Evrope, upravo zato što imaju mogućnost i priliku da tamo ostvare veće prihode.
“Ono što je također indikativno jeste da i kod nas sada imamo takozvane neatraktivne poslove za domaću radnu snagu, što je fenomen koji Zapadna Evropa već dugo živi. Domaći radnici uglavnom ne žele raditi određene poslove u građevinarstvu, zanatskim djelatnostima i dijelu uslužnog sektora, nego odlaze prema razvijenijim tržištima rada, dok se ta radna mjesta kod nas sve više popunjavaju radnicima iz siromašnijih i manje razvijenih zemalja od Bosne i Hercegovine”, pojašnjava Delić.
Dodaje da je, upravo zbog potrebe tržišta rada i nedostatka domaće radne snage u određenim sektorima, ovogodišnja kvota za uvoz strane radne snage povećana na 7.000 radnika.
“Važno je naglasiti i da strani radnik za poslodavca nije jeftinija opcija. Naprotiv, angažovanje stranog radnika je značajno skuplje od angažovanja domaćeg radnika, jer poslodavac prema važećim propisima mora osigurati i radnu dozvolu, boravišnu dozvolu, smještaj i plaću za stranog radnika. Međutim, zbog nedostatka domaćih radnika koji žele raditi određene poslove, posebno u deficitarnim zanimanjima, strana radna snaga se trenutno nameće kao jedno od rješenja za stabilizaciju tržišta rada”, zaključuje Delić.
Istovremeno, u periodu od januara do marta 2026. godine zabilježen je pad naplate javnih prihoda u odnosu na isti period prethodne godine, i to u iznosu većem od nekoliko miliona konvertibilnih maraka.
Podaci o fiskalnom prometu pokazuju da je tokom marta 2026. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentiran promet veći od 6,3 milijarde KM putem fiskalnih uređaja, uz izražene razlike među općinama.
Najveći broj fiskalnih uređaja registriran je u općini Centar Sarajevo, dok je najveći ukupni fiskalni promet ostvaren na području općine Ilidža.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da su to floskule Vlade FBiH i poslodavaca koje bi trebale da opravdaju uvoz radnika iz zemalja u kojima nemaju šta da jedu, da bi onda i dalje radili kao robovi.
“Ovim se pokušava stvoriti situacija da se i dalje plaće obaraju na dno, kao da se potiču domaći nezaposleni, (pa i zaposleni) na iseljavanje. Plus, da opravdaju brisanja iz evidencije i stvore fikciju da nema nezaposlenosti i da vlast radi fenomenalno. A rast minimalne plaće se odavno istopio u rastu cijena i troškova života. Stvarnost je jasna. Itekako imamo nezaposlenih kojima se trebaju osigurati adekvatna radna mjesta s primjerenim plaćama i uvjetima rada. Ti ljudi ne žive od zraka, dakle ako rade na crno, kriva je Vlada jer dozvoljava rad na crno i sivu ekonomiju, ako rade u inostranstvu, opet je kriva Vlada jer su uvjeti poslovanja i zapošljavanja takvi da se ljudi radije iseljavaju”, objašnjava Gavran.
Ističe da broj onih koji sjede i čekaju da im nešto “padne s neba” jednostavno logički ne može biti veliki jer moraju imati prihode da bi preživjeli i takve fantazije su samo izgovori i opravdanja za prethodno navedeno.
“A neke od mjera Vlade poput zabrane rada nedjeljom, direktno smanjuju broj radnika odnosno radnih mjesta i jačaju moć poslodavaca da plaćaju manje i nude lošije uvjete rada”, zaključuje Gavran.
Mahir Mešalić (DF), zastupnik u Parlamentu Federaicije BiH, za Faktor kaže da bi ministru Deliću, a i kompletnoj Vladi FBiH bilo bolje da se bave rješavanjem problema u JP Autocestama FBiH i da odblokiraju izgradnju puta Sarajevo – Tuzla.
“Bilo bi poželjno da se Vlada FBiH ‘mane kleptomanije’, da počnu nešto raditi, a ne samo ‘uvljivati nas’ u dugove, i da ministri počnu dolaziti na sjednice, da ih upoznamo, neke nikad ni vidjeli nismo”, kaže Mešalić, te dodaje da radnka ima, a to pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje, ali da “Delić očigledno radi za nečije druge interese”.
Miralem Galijašević (SDA), član Odbora za ekonomska pitanja i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor isitče da nije problem donijeti Zakon o zapošljavnaju stranih radnika, ali je problem u tome što u Federaciji BiH, prema statistikama Zavoda, već ima višak radnika koji “sjede” i čekaju posao.
“Mislim da vlast u Federaciji BiH nije ništa uradila od onoga što je obećala, te da će Federacija dodatni višak radnika imati i sada ako se ugasi Željezara u Zenici. Trebalo bi da nešto rade na prekvalifikaciji, a ne da razmišljaju o stranim radnicima”, rekao je Galijašević.
