Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici, zakazanoj za 26. april, trebalo da razmatra zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Također je, u stavu 3. tačka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Definirano je i da ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet – navedeno je u predloženom zakonu.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. 

Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.

Navedeno je da „ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.

Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove Centralne izborne komisije BiH bira Parlamentarna skupština BiH.

– Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i „trgovanje“ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat – navedeno je u obrazloženju.

Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici, zakazanoj za 26. april, trebalo da razmatra zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Također je, u stavu 3. tačka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Definirano je i da ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet – navedeno je u predloženom zakonu.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. 

Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.

Navedeno je da „ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.

Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove Centralne izborne komisije BiH bira Parlamentarna skupština BiH.

– Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i „trgovanje“ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat – navedeno je u obrazloženju.

Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.