14.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Duboke podjele u Izraelu na 75. godišnjicu nastanka države

    Duboke podjele u Izraelu na 75. godišnjicu nastanka države

    Izrael ove sedmice slavi svoju 75. godišnjicu u nemirnoj i nesigurnoj atmosferi, a obilježavanja su zasjenjena borbom oko pravosuđa koja je otvorila neke od najdubljih društvenih podjela od osnivanja zemlje 1948. godine, navodi Reuters.

    Obilježavanja Dana sjećanja, kojim se odaje počast poginulim vojnicima u zemlji, i Dana nezavisnosti dan kasnije tradicionalno su služili kao obilježja jedinstva u naciji koja je kontinuirano bila u ratu od svog nastanka.

    Međutim, kako navodi Reuters, ove godine raspoloženje je drugačije.

    – Uvjeren sam da ne postoji veća egzistencijalna prijetnja našem narodu od one koja dolazi iznutra: naša vlastita polarizacija i otuđenje jednih od drugih – rekao je predsjednik Isaac Herzog Generalnoj skupštini jevrejskih federacija Sjeverne Amerike u Tel Avivu ove sedmice.

    Stotine hiljada Izraelaca izlazilo je sedmično na ulice od početka godine u znak protesta protiv planova nacionalističko-religijske vlade premijera Benjamina Netanyahua da sprovede reforme pravosuđa koje kritičari vide kao egzistencijalnu prijetnju demokratiji.

    Vlada i njene pristalice kažu da su promjene potrebne kako bi se obuzdale sudije aktivisti koji su agresivno upali u sferu parlamenta i izvršne vlasti, ali su se prošlog mjeseca složili da pauziraju planove kako bi se omogućile dodatne konsultacije.

    Međutim, protesti su nastavljeni i za mnoge Izraelce je sukob otvorio duboka pitanja o njihovoj zemlji koja prevazilaze sastav Vrhovnog suda i ovlasti izvršne vlasti da poništi njegove odluke.

    Uzy Zwebner, preduzetnik iz Tel Aviva koji stvara poslovne parkove visoke tehnologije, sebe naziva patriotom iz cionističke porodice koja je došla u današnji Izrael u 19. vijeku. On je veteran Jomkipurskog rata 1973. godine koji je ranjen u akciji dan nakon što je jedan od njegove braće poginuo u borbi protiv Egipćana na Sinaju, i predstavlja dio društva koji je duboko otuđen od nove vlade.

    – Kakva ćemo mi to država biti? Hoćemo li biti demokratija, moderna država? (Ona u kojoj) svi služe vojsku? Ili ćemo biti kao druge zemlje oko nas? – izjavio je on za Reuters.

    Kako navodi ova novinaska agencija, iza njegove izjave krije se strah od naglog produbljivanja podjela koje su oduvijek postojale u Izraelu između evropskih Aškenaza i bliskoistočnih Mizrahija, između religioznog Jerusalima i opuštenog Tel Aviva i između desničarskih doseljenika i urbanih liberala.

    Arapski građani Izraela, koji čine petinu stanovništva, uglavnom su ostali izvan debate, za koju mnogi Palestinci kažu da ignoriše njihovu zabrinutost i decenijama dugu okupaciju područja koja vide kao jezgro buduće države.

    Ali rastuća moć vjerskih stranaka koje su prošle godine pomogle Netanyahuu da dođe na vlast uznemirila je mnoge sekularne Izraelce, koji često negoduju zbog posebnih uslova i subvencija koje omogućavaju mnogim muškarcima da izbjegnu vojnu službu i uče u vjerskim školama umjesto da se zaposle.

    Nacionalistička desnica zauzvrat optužuje svoje kritičare da ne poštuju demokratiju, a sve otrovnija politička klima pothranjuje se podjelama između “populista” i “liberalne elite” koje se sada vide širom zapadnog svijeta.

    Prema prošlosedmičnom istraživanju Channel 12 News, oko 51% Izraelaca je pesimistično po pitanju budućnosti zemlje, koja je od siromašne, uglavnom poljoprivredne teritorije prerasla u visokotehnološku silu u kratom roku.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Izrael ove sedmice slavi svoju 75. godišnjicu u nemirnoj i nesigurnoj atmosferi, a obilježavanja su zasjenjena borbom oko pravosuđa koja je otvorila neke od najdubljih društvenih podjela od osnivanja zemlje 1948. godine, navodi Reuters.

    Obilježavanja Dana sjećanja, kojim se odaje počast poginulim vojnicima u zemlji, i Dana nezavisnosti dan kasnije tradicionalno su služili kao obilježja jedinstva u naciji koja je kontinuirano bila u ratu od svog nastanka.

    - Reklama -

    Međutim, kako navodi Reuters, ove godine raspoloženje je drugačije.

    - Reklama -

    – Uvjeren sam da ne postoji veća egzistencijalna prijetnja našem narodu od one koja dolazi iznutra: naša vlastita polarizacija i otuđenje jednih od drugih – rekao je predsjednik Isaac Herzog Generalnoj skupštini jevrejskih federacija Sjeverne Amerike u Tel Avivu ove sedmice.

    - Reklama -

    Stotine hiljada Izraelaca izlazilo je sedmično na ulice od početka godine u znak protesta protiv planova nacionalističko-religijske vlade premijera Benjamina Netanyahua da sprovede reforme pravosuđa koje kritičari vide kao egzistencijalnu prijetnju demokratiji.

    Vlada i njene pristalice kažu da su promjene potrebne kako bi se obuzdale sudije aktivisti koji su agresivno upali u sferu parlamenta i izvršne vlasti, ali su se prošlog mjeseca složili da pauziraju planove kako bi se omogućile dodatne konsultacije.

    Međutim, protesti su nastavljeni i za mnoge Izraelce je sukob otvorio duboka pitanja o njihovoj zemlji koja prevazilaze sastav Vrhovnog suda i ovlasti izvršne vlasti da poništi njegove odluke.

    Uzy Zwebner, preduzetnik iz Tel Aviva koji stvara poslovne parkove visoke tehnologije, sebe naziva patriotom iz cionističke porodice koja je došla u današnji Izrael u 19. vijeku. On je veteran Jomkipurskog rata 1973. godine koji je ranjen u akciji dan nakon što je jedan od njegove braće poginuo u borbi protiv Egipćana na Sinaju, i predstavlja dio društva koji je duboko otuđen od nove vlade.

    – Kakva ćemo mi to država biti? Hoćemo li biti demokratija, moderna država? (Ona u kojoj) svi služe vojsku? Ili ćemo biti kao druge zemlje oko nas? – izjavio je on za Reuters.

    Kako navodi ova novinaska agencija, iza njegove izjave krije se strah od naglog produbljivanja podjela koje su oduvijek postojale u Izraelu između evropskih Aškenaza i bliskoistočnih Mizrahija, između religioznog Jerusalima i opuštenog Tel Aviva i između desničarskih doseljenika i urbanih liberala.

    Arapski građani Izraela, koji čine petinu stanovništva, uglavnom su ostali izvan debate, za koju mnogi Palestinci kažu da ignoriše njihovu zabrinutost i decenijama dugu okupaciju područja koja vide kao jezgro buduće države.

    Ali rastuća moć vjerskih stranaka koje su prošle godine pomogle Netanyahuu da dođe na vlast uznemirila je mnoge sekularne Izraelce, koji često negoduju zbog posebnih uslova i subvencija koje omogućavaju mnogim muškarcima da izbjegnu vojnu službu i uče u vjerskim školama umjesto da se zaposle.

    Nacionalistička desnica zauzvrat optužuje svoje kritičare da ne poštuju demokratiju, a sve otrovnija politička klima pothranjuje se podjelama između “populista” i “liberalne elite” koje se sada vide širom zapadnog svijeta.

    Prema prošlosedmičnom istraživanju Channel 12 News, oko 51% Izraelaca je pesimistično po pitanju budućnosti zemlje, koja je od siromašne, uglavnom poljoprivredne teritorije prerasla u visokotehnološku silu u kratom roku.

    IzvorReuters
    Zenica
    clear sky
    14.1 ° C
    14.1 °
    14.1 °
    80 %
    0.3kmh
    0 %
    pon
    14 °
    uto
    24 °
    sri
    25 °
    čet
    21 °
    pet
    15 °