24.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    24.2 ° C
    24.2 °
    24.2 °
    57 %
    1.7kmh
    45 %
    čet
    21 °
    pet
    19 °
    sub
    24 °
    ned
    24 °
    pon
    23 °

    Obraćanje Džaferovića povodom 30. godišnjice članstva BiH u UN-u

    Obraćanje Džaferovića povodom 30. godišnjice članstva BiH u UN-u

    Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i istovremeni prijem u UN bio je važan i ireverzibilan diplomatski akt, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na centralnom događaju povodom obilježavanja 30. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

    Podsjetio je da je na današnji dan prije 30 godina BiH postala članica Organizacije Ujedinjenih nacija.

    – Zastava Bosne i Hercegovine podignuta je ispred zgrade na Ist Riveru, zajedno sa zastavama Slovenije i Hrvatske. To je jedan od najznačajnijih trenutaka u našoj historiji, bio je svečan, ali nismo slavili. Nismo mogli. Bili smo prinuđeni da se borimo za slobodu, nezavisnost, ali i demokratiju i već tada smo bili suočeni s ogromnim žrtvama – rekao je Džaferović.

    Kako je kazao, međunarodna zajednica prihvatila je činjenicu da je u temeljima naše državnosti i međunarodno pravo.

    – Prijem u Ujedinjene nacije bio je konačni pečat na taj stav. Najviši standardi međunarodnog prava odredili su put koji je dosljedno i transparentno ispunjen kod proglašenja naše nezavisnosti. Građani Bosne i Hercegovine, njih skoro dvije trećine, svih etničkih pripadnosti, pokazali su političku zrelost, odgovornost pred licem historije i generacijama koje dolaze i glasali 29. februara i 1. marta 1992. za nezavisnost – podsjetio je Džaferović.

    Istakao je da je međunarodna zajednica to prihvatila, cijeli svijet je priznao BiH, a vlasti BiH, pod nezamislivo teškim okolnostima su osigurale da se, uz pojedinačna priznanja, BiH afirmira i na multilateralnom i globalnom planu.

    – Na svjetsku scenu izašli smo tog 22. maja 1992. godine, Rezolucijom UN broj 757 i od tog trenutka traje naš intenzivan i sadržajan odnos sa Organizacijom UN i njenim agencijama. Trideset godina članstva zaslužuje puno detaljniji i sadržajniji osvrt, no što vrijeme sada dozvoljava, ali u najkraćim mogućim crtama, dozvolite mi da kažem sljedeće. Međunarodno priznanje BiH i istovremeni prijem u UN bio je važan i ireverzibilan diplomatski akt.

    Simbolična poruka međunarodne zajednice i UN da stoji iza bosanskohercegovačke nezavisnosti, međutim, bila je brutalno testirana na terenu u samoj BiH, ali i u međunarodnim forumima gdje će akt međunarodnog priznanja i prijema u UN postati važan kapital ratom zahvaćene države i zalog njenog opstanka – pojasnio je Džaferović.

    Smatra da je članstvo u UN bilo od vitalnog značaja. Mišljenja je da je malo država na svijetu koje su imale takvu historijsku nesreću kao Bosna i Hercegovina da im puki opstanak i preživljavanje stanovništva bitno ovisi od UN-a, te da se na sopstvenom primjeru uvjeri kakve posljedice ostavlja neefikasnost UN sistema na terenu.

    – Iako je UN tokom svog postojanja imala brojne uspjehe i neuspjehe u mirovnim operacijama, tek će tragične razmjere zločina i genocida u Bosni i Hercegovini, ali tada i Ruandi, utjecati na promjene u institucionalnoj kulturi održavanja mira koju je razvio UN Sekretarijat i koja nije prepoznavala mogućnost humanitarne intervencije u svrhu zaštite civila od zločina protiv čovječnosti.

    Bosnu i Hercegovinu, u konkretnom međunarodnom kontekstu, možemo opisati kao žrtvu pasivnosti međunarodne zajednice, ali nikako samo kao objekt već državu koja je pokazala izuzetan, čak nezapamćen intenzitet diplomatske aktivnosti. Mi nismo uspjeli reformirati UN, niti promijeniti post-hladnoratovsko stanje odnosa u međunarodnoj zajednici, i nažalost to je proces koji još uvijek nije završen – naglasio je Džaferović.

    Kako je kazao, ipak, čak se i suptilne promjene kursa ovog glomaznog globalnog mehanizma koje se ogledaju u razmatranju i uvođenju novih koncepata zaštite civila u ratnim sukobima, međunarodnog kažnjavanja zločina i, posebno, seksualnih zločina nad ženama, može smatrati značajnim globalnim diplomatskim uspjesima Bosne i Hercegovine, koji bi teško izborile i države sa znatno većim vanjskopolitičkim kapacitetom.

    Istakao je i činjenicu da je svaka od 55 rezolucija VSUN iz ovog perioda, koje se odnose na BiH i stanje na prostoru bivše Jugoslavije, vrlo jasna i precizna u pogledu opisa stanja i dešavanja na terenu.

    – To će se pokazati izuzetno značajnim za određivanje karaktera rata u BiH koji je tada različito interpretiran. Diplomatska misija BiH pri UN-u bila je, svakako, među prvim i najvažnijih diplomatskim misijama BiH i dozvolite mi da naglasim doprinos te misije u formiranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

    Haški tribunal i odnos prema njemu, čak i nakon njegovog formalnog zatvaranja u novembru 2017. godine, ostat će mjera političke pristojnosti i emancipacije od agresivnog nacionalizma 90-ih godina za sve zemlje bivše Jugoslavije. Na osnovu tog iskustva, BiH bila je aktivan sudionik osnivanja Međunarodnog krivičnog suda – kazao je Džaferović.

    Prema njegovim riječima, globalna vidljivost i iskustvo koje je BiH ostvarila početkom ‘90-ih, pokazat će se vrlo značajnim političkim i diplomatskim resursom i u godinama u kojima BiH više nije bila među top međunarodnim temama, i kad se suočila s drugačijom pozicijom u UN, onom kakvu imaju sve druge članice, gdje je, obzirom na veličinu i kapacitete, veoma teško doći do izražaja.

    – Iako je intenzitet diplomatskih aktivnosti sveden na redovan, mirnodopski nivo, BiH ostala je, za državu svoje veličine i vanjskopolitičkih kapaciteta, vrlo vidljiva i vrlo predana i aktivna članica UN. Jedan se dio tih aktivnosti i dalje odnosi na saradnju s UN-om i UN agencijama u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, te utjecaj i oblikovanje njihovog angažmana, jer je BiH ostala, do danas, jedna od država-tema na sastancima VSUN – pojasnio je Džaferović.

    Smatra da je drugi dio naših diplomatskih aktivnosti posvećen dijeljenju iskustava u konfliktnim i post-konfliktnim situacijama.

    – U UN okruženju, to vam mogu prenijeti iz prve ruke, a i ovdje prisutni ambasadori BiH u UN-u mogu potvrditi, posebno se cijeni činjenica da je BiH za manje od deset godina od završetka rata od države u kojoj su međunarodne vojne snage, prešla u kategoriju države koja sudjeluje u mirovnim misijama – rekao je Džaferović.

    Podsjetio je da su bh. vojnici bili dio mirovnih misija u Afganistanu, Kongu i Maliju, a policajci na Kipru, te u Liberiji, Južnom Sudanu, Afganistanu, Somaliji i Centralnoafričkoj Republici.

    – Do sada je u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo više od 2.000 vojnika i nekoliko stotina policajaca. Naš angažman u UN-u i stavovi koje smo promovirali, na najbolji su način potvrdili da dijelimo principe i vrijednosti Povelje UN-a. To je prepoznato i u krunisano najvećim diplomatskim uspjehom BiH – članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a u periodu 2010-2011. u svojstvu nestalne članice. Izvor je velikog ponosa za BiH da je izabrana glasom ZA od strane 174 članice UN-a – rekao je Džaferović.

    Prema njegovim riječima, možda je još i važnije – dvogodišnji je mandat u ovoj “globalnoj vladi” BiH stavio pred nove vanjskopolitičke i diplomatske izazove, kojima smo, jedinstveni kao rijetko kad, uspješno odgovorili.

    – Intenzitet i sadržaj naših diplomatskih aktivnosti potvrdili su BiH kao ravnopravnog i kompetentnog partnera u međunarodnoj zajednici, te aktera čiji su diplomatske performanse vrlo često znatno iznad objektivnih vanjskopolitičkih kapaciteta. Na tome se možemo zahvaliti i našim izuzetnim ambasadorima i osoblju misije – izjavio je Džaferović.

    Vidljivost i predanost, prema njegovim riječima, iskazali smo i u mnogim drugim UN tijelima, a u samoj BiH kroz aktivnu i uspješnu saradnju s UN agencijama.

    – Naš pogled na OUN je realan i uravnotežen, razumijemo i vidimo poteškoće i globalne izazove s kojima se UN suočava, ali prepoznajemo i vrijednost tih ciljeva i potrebu čovječanstva da ova organizacija bude uspješna. Zato ostajemo privrženi tim principima i ciljevima i želimo podijeliti svoje iskustvo i dati svoj puni doprinos. Naša je pozicija u UN-u determinirana univerzalnim trendovima intenziviranja globalizacije i međuovisnosti, realnim vanjskopolitičkim kapacitetima kojima BiH raspolaže, usaglašenim vanjskopolitičkim ciljevima BiH, ciljevima održivog razvoja, te visokim intenzitetom diplomatskih aktivnosti naših misija pri UN. Zbog toga sam čvrsto uvjeren da će Bosna i Hercegovina, i dalje dosljedno ispunjavati svoje obaveze i koristiti svoja prava kao punopravna članica Organizacije Ujedinjenih nacija – pojasnio je Džaferović.

    Pozvao je da s mlađim generacijama koje dolaze, nastavimo svakodnevno raditi na dobrobiti BiH, te promociji mira, saradnje i održivog razvoja u zajednici Ujedinjenih nacija.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i istovremeni prijem u UN bio je važan i ireverzibilan diplomatski akt, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na centralnom događaju povodom obilježavanja 30. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

    Podsjetio je da je na današnji dan prije 30 godina BiH postala članica Organizacije Ujedinjenih nacija.

    – Zastava Bosne i Hercegovine podignuta je ispred zgrade na Ist Riveru, zajedno sa zastavama Slovenije i Hrvatske. To je jedan od najznačajnijih trenutaka u našoj historiji, bio je svečan, ali nismo slavili. Nismo mogli. Bili smo prinuđeni da se borimo za slobodu, nezavisnost, ali i demokratiju i već tada smo bili suočeni s ogromnim žrtvama – rekao je Džaferović.

    Kako je kazao, međunarodna zajednica prihvatila je činjenicu da je u temeljima naše državnosti i međunarodno pravo.

    – Prijem u Ujedinjene nacije bio je konačni pečat na taj stav. Najviši standardi međunarodnog prava odredili su put koji je dosljedno i transparentno ispunjen kod proglašenja naše nezavisnosti. Građani Bosne i Hercegovine, njih skoro dvije trećine, svih etničkih pripadnosti, pokazali su političku zrelost, odgovornost pred licem historije i generacijama koje dolaze i glasali 29. februara i 1. marta 1992. za nezavisnost – podsjetio je Džaferović.

    Istakao je da je međunarodna zajednica to prihvatila, cijeli svijet je priznao BiH, a vlasti BiH, pod nezamislivo teškim okolnostima su osigurale da se, uz pojedinačna priznanja, BiH afirmira i na multilateralnom i globalnom planu.

    – Na svjetsku scenu izašli smo tog 22. maja 1992. godine, Rezolucijom UN broj 757 i od tog trenutka traje naš intenzivan i sadržajan odnos sa Organizacijom UN i njenim agencijama. Trideset godina članstva zaslužuje puno detaljniji i sadržajniji osvrt, no što vrijeme sada dozvoljava, ali u najkraćim mogućim crtama, dozvolite mi da kažem sljedeće. Međunarodno priznanje BiH i istovremeni prijem u UN bio je važan i ireverzibilan diplomatski akt.

    Simbolična poruka međunarodne zajednice i UN da stoji iza bosanskohercegovačke nezavisnosti, međutim, bila je brutalno testirana na terenu u samoj BiH, ali i u međunarodnim forumima gdje će akt međunarodnog priznanja i prijema u UN postati važan kapital ratom zahvaćene države i zalog njenog opstanka – pojasnio je Džaferović.

    Smatra da je članstvo u UN bilo od vitalnog značaja. Mišljenja je da je malo država na svijetu koje su imale takvu historijsku nesreću kao Bosna i Hercegovina da im puki opstanak i preživljavanje stanovništva bitno ovisi od UN-a, te da se na sopstvenom primjeru uvjeri kakve posljedice ostavlja neefikasnost UN sistema na terenu.

    – Iako je UN tokom svog postojanja imala brojne uspjehe i neuspjehe u mirovnim operacijama, tek će tragične razmjere zločina i genocida u Bosni i Hercegovini, ali tada i Ruandi, utjecati na promjene u institucionalnoj kulturi održavanja mira koju je razvio UN Sekretarijat i koja nije prepoznavala mogućnost humanitarne intervencije u svrhu zaštite civila od zločina protiv čovječnosti.

    Bosnu i Hercegovinu, u konkretnom međunarodnom kontekstu, možemo opisati kao žrtvu pasivnosti međunarodne zajednice, ali nikako samo kao objekt već državu koja je pokazala izuzetan, čak nezapamćen intenzitet diplomatske aktivnosti. Mi nismo uspjeli reformirati UN, niti promijeniti post-hladnoratovsko stanje odnosa u međunarodnoj zajednici, i nažalost to je proces koji još uvijek nije završen – naglasio je Džaferović.

    Kako je kazao, ipak, čak se i suptilne promjene kursa ovog glomaznog globalnog mehanizma koje se ogledaju u razmatranju i uvođenju novih koncepata zaštite civila u ratnim sukobima, međunarodnog kažnjavanja zločina i, posebno, seksualnih zločina nad ženama, može smatrati značajnim globalnim diplomatskim uspjesima Bosne i Hercegovine, koji bi teško izborile i države sa znatno većim vanjskopolitičkim kapacitetom.

    Istakao je i činjenicu da je svaka od 55 rezolucija VSUN iz ovog perioda, koje se odnose na BiH i stanje na prostoru bivše Jugoslavije, vrlo jasna i precizna u pogledu opisa stanja i dešavanja na terenu.

    – To će se pokazati izuzetno značajnim za određivanje karaktera rata u BiH koji je tada različito interpretiran. Diplomatska misija BiH pri UN-u bila je, svakako, među prvim i najvažnijih diplomatskim misijama BiH i dozvolite mi da naglasim doprinos te misije u formiranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

    Haški tribunal i odnos prema njemu, čak i nakon njegovog formalnog zatvaranja u novembru 2017. godine, ostat će mjera političke pristojnosti i emancipacije od agresivnog nacionalizma 90-ih godina za sve zemlje bivše Jugoslavije. Na osnovu tog iskustva, BiH bila je aktivan sudionik osnivanja Međunarodnog krivičnog suda – kazao je Džaferović.

    Prema njegovim riječima, globalna vidljivost i iskustvo koje je BiH ostvarila početkom ‘90-ih, pokazat će se vrlo značajnim političkim i diplomatskim resursom i u godinama u kojima BiH više nije bila među top međunarodnim temama, i kad se suočila s drugačijom pozicijom u UN, onom kakvu imaju sve druge članice, gdje je, obzirom na veličinu i kapacitete, veoma teško doći do izražaja.

    – Iako je intenzitet diplomatskih aktivnosti sveden na redovan, mirnodopski nivo, BiH ostala je, za državu svoje veličine i vanjskopolitičkih kapaciteta, vrlo vidljiva i vrlo predana i aktivna članica UN. Jedan se dio tih aktivnosti i dalje odnosi na saradnju s UN-om i UN agencijama u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, te utjecaj i oblikovanje njihovog angažmana, jer je BiH ostala, do danas, jedna od država-tema na sastancima VSUN – pojasnio je Džaferović.

    Smatra da je drugi dio naših diplomatskih aktivnosti posvećen dijeljenju iskustava u konfliktnim i post-konfliktnim situacijama.

    – U UN okruženju, to vam mogu prenijeti iz prve ruke, a i ovdje prisutni ambasadori BiH u UN-u mogu potvrditi, posebno se cijeni činjenica da je BiH za manje od deset godina od završetka rata od države u kojoj su međunarodne vojne snage, prešla u kategoriju države koja sudjeluje u mirovnim misijama – rekao je Džaferović.

    Podsjetio je da su bh. vojnici bili dio mirovnih misija u Afganistanu, Kongu i Maliju, a policajci na Kipru, te u Liberiji, Južnom Sudanu, Afganistanu, Somaliji i Centralnoafričkoj Republici.

    – Do sada je u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo više od 2.000 vojnika i nekoliko stotina policajaca. Naš angažman u UN-u i stavovi koje smo promovirali, na najbolji su način potvrdili da dijelimo principe i vrijednosti Povelje UN-a. To je prepoznato i u krunisano najvećim diplomatskim uspjehom BiH – članstvom u Vijeću sigurnosti UN-a u periodu 2010-2011. u svojstvu nestalne članice. Izvor je velikog ponosa za BiH da je izabrana glasom ZA od strane 174 članice UN-a – rekao je Džaferović.

    Prema njegovim riječima, možda je još i važnije – dvogodišnji je mandat u ovoj “globalnoj vladi” BiH stavio pred nove vanjskopolitičke i diplomatske izazove, kojima smo, jedinstveni kao rijetko kad, uspješno odgovorili.

    – Intenzitet i sadržaj naših diplomatskih aktivnosti potvrdili su BiH kao ravnopravnog i kompetentnog partnera u međunarodnoj zajednici, te aktera čiji su diplomatske performanse vrlo često znatno iznad objektivnih vanjskopolitičkih kapaciteta. Na tome se možemo zahvaliti i našim izuzetnim ambasadorima i osoblju misije – izjavio je Džaferović.

    Vidljivost i predanost, prema njegovim riječima, iskazali smo i u mnogim drugim UN tijelima, a u samoj BiH kroz aktivnu i uspješnu saradnju s UN agencijama.

    – Naš pogled na OUN je realan i uravnotežen, razumijemo i vidimo poteškoće i globalne izazove s kojima se UN suočava, ali prepoznajemo i vrijednost tih ciljeva i potrebu čovječanstva da ova organizacija bude uspješna. Zato ostajemo privrženi tim principima i ciljevima i želimo podijeliti svoje iskustvo i dati svoj puni doprinos. Naša je pozicija u UN-u determinirana univerzalnim trendovima intenziviranja globalizacije i međuovisnosti, realnim vanjskopolitičkim kapacitetima kojima BiH raspolaže, usaglašenim vanjskopolitičkim ciljevima BiH, ciljevima održivog razvoja, te visokim intenzitetom diplomatskih aktivnosti naših misija pri UN. Zbog toga sam čvrsto uvjeren da će Bosna i Hercegovina, i dalje dosljedno ispunjavati svoje obaveze i koristiti svoja prava kao punopravna članica Organizacije Ujedinjenih nacija – pojasnio je Džaferović.

    Pozvao je da s mlađim generacijama koje dolaze, nastavimo svakodnevno raditi na dobrobiti BiH, te promociji mira, saradnje i održivog razvoja u zajednici Ujedinjenih nacija.

    Posljednje objavljeno