Na Balkanu za godinu dana napadnuto 11 novinara

Objavljeno prije 3 sedmice

Zemlje koje ne budu poštovale osnovna ljudska prava i medijske slobode ne mogu biti predvodnici u evropskim integracijama, jedan je od zaključaka “Medija dana”, koji je održan u Skoplju u organizaciji Evropske komisije, a koji su objavljeni juče.

U izvještaju je upozoreno da je samo ove godine u zemljama zapadnog Balkana zabilježeno 11 fizičkih napada na novinare te da je u tom području došlo do ozbiljnog nazatka u ovoj oblasti.

Johanes Han, evropski komesar za proširenje, pozvao je vlasti da podrže konkretne reforme, koje uključuju vladavinu prava i borbu protiv korupcije, te da obezbijede funkcionisanje pravosuđa, bez čega, kako je naglasio, medijske slobode ne mogu postojati. I Harlem Dezir, predstavnik Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, je na skupu rekao da su medijske slobode temeljni evropski princip.

Jedan od zaključaka sa skupa je poziv da profesionalno novinarstvo bude tretirano kao javno dobro, te su pozvali na hitnu akciju da to bude obezbijeđeno na prostoru zapadnog Balkana. Inače, jedna od diskusija u okviru ove teme je bila preporuka da profesionalno novinarstvo bude tretirano kao javno dobro na isti način kako je to sada kad su u pitanju odbrana, socijalna i zdravstvena zaštita i druge oblasti, koje se u društvu tretiraju kao javno dobro i za čije se uspostavljanje i održavanje izdvajaju sredstva iz poreza i doprinosa koje plaćaju građani. U tim debatama je istaknuto da je u današnjem svijetu napadnut sam pojam objektivne istine i da je za njegovu odbranu potrebno uložiti značajne državne resurse, ali uz napomenu da odbrana istine ne znači suzbijanje ili sprečavanje slobode izražavanja i mišljenja.

Kako bi novinarstvo na zapadnom Balkanu postalo javno dobro, u zaključcima su evropske institucije pozvane da istupe iz tradicionalnih zona konfora i počnu razmišljati o svježim mjerama, kako bi došla podrška za nezavisne i ekonomski održive medije u regionu. Jedan od izazova profesionalnom novinarstvu je, kako ističu, opasnost koju donose medijske organizacije koje nude polarizirajuće sadržaje, lažne i sumnjive vijesti, a koje su, uz to, često i pristrasne.

“I onlajn i tradicionalni mediji služe stranačkim političkim ili ekonomskim interesima ne ostavljajući prostor za sadržaj koji bi bio u javnom interesu. Istraživačko novinarstvo najviše trpi, kao i mogućnost građana da dobiju tačnu informaciju i mišljenja koja odražavaju sve strane”, navedeno je u dokumentu.

U zaključcima Evropske komisije i učesnika foruma takođe je navedeno da bi javni emiteri mogli služiti kao snažan mehanizam učvršćivanja demokratije na zapadnom Balkanu.

“Međutim, javne emitere i dalje tretiraju kao javno preduzeće, a to je najčešće zato što prevladavaju političko miješanje i kontrola, preko finansijske zavisnosti i politički motivisanog imenovanja ili uklanjanja s funkcija radnika na emiterima”, navedeno je u dokumentu.

BiH nije jedina zemlja u kojoj su zabilježeni napadi na novinare, uključujući pokušaj ubistva Vladimira Kovačevića, novinara BN televizije iz Bijeljine. Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, rekao je da to udruženje traži da napad na novinare bude tretiran kao napad na službeno lice, a pozvao je vlasti da što prije pronađu počinioce i organizatora napada na Kovačevića.

Sanja Škuletić-Malagić, savjetnica ministarke za ljudska prava i izbjeglice BiH, je za Fenu istakla da prijetnje i napadi nisu jedini problemi na koje su novinari ukazali tokom izrade izvještaja Savjeta ministara BiH o stanju medija, već da su to i problemi ekonomske prirode, kao i nejasne vlasničke strukture medija i nepostojanje sindikalnih organizacija.

Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore, rekla je da je od septembra 2017. do juna 2018. godine zabilježeno devet napada na crnogorske novinare, među kojima su pokušaj ubistva i paljenje vozila, a da država nije pokazala spremnost da riješi te slučajeve.

Tamara Filipović, predstavnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, navodi da je u Srbiji primjetan pad broja fizičkih napada na novinare, ali da raste broj slučajeva pritisaka.

Naser Selmani, predstavnik Udruženja novinara Makedonije, navodi da je u posljednjih pet godina zabilježeno 59 napada na novinare, a u 2018. godini taj broj iznosi šest. Izrazio je duboku zabrinutost zbog politike nekažnjivosti napada na novinare, jer policija i tužilaštva ne rade svoj posao kako bi trebali.