Porezna uprava FBiH o oporezivanju freelancera

Objavljeno prije 4 mjeseca

Povodom napisa u medijima „Da li će se zaista plaćati porez na doznake dijaspore”, „Porezna uprava Federacije BiH uvodi porez na poklone od dijaspore“, da „Vlast oporezivanjem freelancera želi opljačkati mlade i otjerati ih iz zemlje“, i „Ukinuti porez na uplate iz dijaspore“ koji su se pojavili nakon objave Javnog poziva poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, Porezna uprava Federacije BiH zbog istinitog i objektivnog informisanja građana upućuje sljedeće saopćenje:

Porezna uprava Federacije BiH u posljednje vrijeme provodi aktivnosti obrade podataka i utvrđivanja poreznih obaveza za 843 fizička lica sa prebivalištem na području Federacije BiH koji su putem PayPal sistema, MoneyGram i drugih on-line servisa plaćanja ostvarili prihode iz inostranstva u iznosima od 10.000,00 KM i više u toku jedne godine u periodu od 2015-2017. godine, i tako ostvarili prihod u ukupnom iznosu većem od 37 miliona KM.

Porezna uprava Federacije BiH je uputila Javni poziv prvenstveno u cilju primjene odredaba člana 80. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, koji između ostalog propisuje, da Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog postupka, ako dobrovoljno i tačno prijavi prekršaj poreznom organu prije obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od bilo kojeg službenika ili organa Federacije i ako u potpunosti sarađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze.

Javni poziv poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva Porezna uprava Federacije BiH je objavila 12.07.2018. godine na web stranici, a 13.07.2018. godine i u sredstvima javnog informisanja. Javni poziv je imao za cilj da ponovo podsjeti porezne obveznike fizička lica rezidente Federacije BiH koji ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPal-a, MoneyGram ili nekog od drugih servisa elektronskog on-line plaćanja da ako to već nisu učinili u skladu sa važećim zakonima podnesu poreznu prijavu i plate porez na dohodak i time izbjegnu sankcije za neblagovremeno podnošenje porezne prijave i plaćanje poreza.

Porezna uprava Federacije BiH početkom svake godine je upućivala Javni poziv poreznim obveznicima da podnesu Godišnju prijavu poreza na dohodak za sve vrste oporezivog dohotka koji građani ostvare za porezni period, odnosno kalendarsku godinu. Pozivi za podnošenje Godišnjih poreznih prijava odnosili su se i na prijavu oporezivog dohotka ostvarenog iz inostranstva.

Porezna uprava Federacije BiH je za 2017. godinu obradila 1.144.970 prijava koje se odnose na porez na dohodak od čega se na akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti Obrazac AUG-1031 odnosi 102.698 prijava i 91.535 na Godišnje prijave poreza na dohodak Obrazac GPD-1051. U ovom broju prijava nalaze se i prijave poreznih obveznika koji su blagovremeno: prijavili svoje prihode ostvarene iz inostranstva po osnovu povremene samostalne djelatnosti i koristili pravo na rashode u visini od 20% ostvarenog prihoda, u skladu sa članom 15. tačka (7) Zakona o porezu na dohodak kao i porezne prijave lica koja su kao naučnici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica ostvarila autorske naknade i ostvarili pravo na rashode u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu shodno članu 15. tačka (8) Zakona.

Po mišljenju Porezne uprave Federacije BiH porezni obveznici pravo korištenja navedenih rashoda imaju i sada.

Dilema, odnosno problem u priznavanju rashoda nastao je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, objavljenog u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 30/18 od 20.04.2018 godine, dodavanjem člana 70b. u kojem je greškom navedeno da „Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tačka 3) zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su primili dohodak.

O ovom problemu Porezna uprava je informisala Ministarstvo finansija i očekujemo da će se ova dilema riješiti i da će ovi porezni obveznici ostvariti pravo na priznavanje rashoda propisanih Zakonom.

Obaveza obračuna i uplate doprinosa po osnovu zdravstvenog osiguranja, za prihode ostvarene po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, po stopi od 4% propisana je članom 10a Zakona o doprinosima. Član 5. alineja 6. propisuje da je: „Obveznik doprinosa fizičko lice – rezident Federacije koje ostvaruje primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada, u skladu sa propisima o porezu na dohodak“. Na osnovu navedenog, Obrazac AMS-1035 Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstava sadrži obavezu 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naglašavamo da rezidenti koji obavljaju povremene poslove u Federaciji BiH pored doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 4% na ostvareni prihod plaćaju i 6% doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodaca.

Treba istaći da poreznom obvezniku rezidentu koji dohodak ostvari u inostranstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine porez na dohodak utvrdit će se na osnovu odredbi ovog Zakona uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacija poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Prema tome lice koje je primilo prihod iz inostranstva na koji u inostranstvu nije plaćen porez, a primjera radi u iznosu od 1.000,00 KM ima pravo na precentualno priznavanje troškova od 20% (od povremene samostalne djelatnosti: naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost ili u iznosu od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu ako se radi o autorskim naknadama. Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inostranstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4% tako da isti uz priznavanje troškova od 20% iznosi 32,00 KM ((1.000,00-20%) x4%). Iznos na ime zdravstva od 32,00 KM se oduzima od 800,00 KM i dobija osnovica za obračun poreza na dogodak od 768,00 KM na koju se obračunava porez od 10% tako da isti iznosi 76,80 KM ((800-32)x10%).

Lice koje je ostvarilo prihod iz inostranstva na koji je plaćen porez u inostranstvu po stopi od 10% ili većoj ne podlježe plaćanju poreza, ali je dužno podnijeti prijavu sa dokazima o plaćenom porezu u inostranstvu. A ako je lice platilo porez u inostranstvu po stopi koja je manja od 10% dužno je obračunati i platiti porez po stopi koja čini razliku između stope od 10% i stope iz inostranstva.

Javni poziv se ne odnosi na lica koja prihode stiču prodajom imovine koja je korištena u lične svrhe. Naime, prema odredbama člana 5. tačka 7. Zakona o porezu na dohodak, prihodi koji se ostvare od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe ne smatraju se dohotkom i ne podliježu plaćanju poreza na dohodak.

U pogledu primjedbi o retroaktivnom oporezivanju ističemo da se ne radi o retroaktivnom oporezivanju, jer se Zakon primjenjuje od 01.01.2009 godine, po kojem su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu tj. Obrazac AUG – 1031, a od aprila 2018. godine Obrazac AMS – 1035. Razlog zbog kojeg je u pozivu naveden period od 2015. do 2017. godine je činjenica da Uprava za ovaj period raspolaže podacima o izvršenim uplatama. Ističemo da se prema članu 73. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH razrez porezne obaveze može izvršiti u roku od pet godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Međutim, razrez poreza može se izvršiti u bilo koje vrijeme ako je porezna prijava za taj porez lažna, ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena.

Osnov za podnošenje poreznih prijava za oporezivanje poklona sadržan je u više važećih zakona koji su doneseni na nivou Federacije BiH i kantona.

Članom 5 stav 1. tačka, 6) Zakona o porezu na dohodak je propisano da prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su: nasljedstva i pokloni na koje se porez plaća prema drugim federalnim ili kantonalnim propisima.

Kantonalnim zakonima o nasljeđu i poklonu uređena su pitanja utvrđivanja i naplate poreza na nasljeđe i poklon. Ovim zakonima nisu na isti način riješena pitanja oporezivanja poklona: nije korištena ista terminologija za oporezivanje poklona, nisu isti pokloni oporezovani, nisu date iste olakšice tako da oporezivanje poklona zavisi od kantona do kantona, a što se vidi iz sljedećih odredbi kantonalnih zakona:

(1) Kanton Sarajevo – Propisuje samo porez na poklon nepokretnosti i prava, (“Službene novine KS“ broj:23/05,25/06 i 41/08)

(2) Zapadnohercegovački kanton – Član 11. stav 2. Zakona o porezima županije Zapadnohercegovačke („Službene novine ŽZH“, br. 12/09 i 15/09 – ispravka) propisuje da porezu na nasljedstva i darove podliježe pokretna imovina, uključujući i gotov novac, novčane tražbine i vrijednosni papiri čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM. Članom 17. stav 1. tačka a), propisano je da porez na naslijeđe i darove ne plaća: „Nasljednik odnosno daroprimatelj prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kad nasljeđuju i primaju na dar imovinu od djece, maloljetna djeca bez oba roditelja“.

(3) Zeničko-dobojski kanton – Član 10. stav 2. Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon („Službene novine ZDK“, broj 9/09), propisuje da se porez na naslijeđe i poklon plaća i na pokretnu stvar ako joj je pojedinačna ili ugovorena vrijednost veća od 2.000,00 KM. Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: nasljednik odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda, supružnik ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na poklon imovinu od djece, maloljetno dijete bez oba roditelja, u skladu sa članom 18. tačka a) Zakona.

(4) Tuzlanski kanton – Član 11. stav 2. Zakona o porezu na imovinu, nasljeđe i poklon („Službene novine TK“, br. 14/09, 3/10, 4/10 – ispravka i 8/14), propisuje da porezu na nasljeđe i poklon podliježe pokretna imovina čija prometna vrijednost prelazi 2.000,00 KM. Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: nasljednik odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelj kada nasljeđuje i prima na poklon imovinu od djece, u skladu sa članom 17. tačka 1. Zakona.

(5) Srednjobosanski kanton – Član 13. stav 2. Zakona o porezima Srednjobosanskog kantona („Službene novine SBK“, broj 6/09, 7/09 – ispravka i 3/10): „Porez na nasljedstva i darove plaća se i na pokretnine ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 2.000,00 KM. Porez na nasljedstva i darove ne plaća: nasljednik, odnosno daroprimalac prvog nasljednog reda, bračni partner ako je u drugom nasljednom redu, roditelji ako nasljeđuju i primaju na dar imovinu od djece, te malodobna djeca bez oba roditelja, shodno odredbama člana 21. tačka 1. Zakona.
(6) Unsko-sanski kanton – Član 10. stav 2. Zakona o porezu na imovinu i poreze na naslijeđe i poklon („Službeni glasnik USK“, br. 4/09), propisuje da se porez na naslijeđe i poklon plaća i na pokretnu stvar ako joj je pojedinačna vrijednost veća od 2.000,00 KM. Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: nasljednik odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda, supružnik ako je u drugom nasljednom redu, roditelj kada nasljeđuje i prima na poklon imovinu od djece, maloljetno dijete bez oba roditelja, u skladu sa članom 18.tačka a) Zakona.

(7) Bosansko-podrinjski kanton – Član 17. stav 2. Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon („Službene novine BPKG“, br. 7/09, 4/13 i 15/14), navodi da porezu na naslijeđe i poklon podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM. Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: nasljednik odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda, bračni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji kada nasljeđuju i primaju na poklon imovinu od djece, maloljetna djeca bez oba roditelja, u skladu sa članom 30. Zakona.

(8) Hercegovačko-neretvanski kanton – Član 12. stav 2. Zakona o porezima Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine HNK“, br. 2/09, 3/09 – ispravka i 4/10), propisuje da porezu na naslijeđe i poklone podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi 2.000,00 KM. Porez na poklone ne plaćaju: srodnici u prvoj liniji, bračni drug, braća i sestre, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona.

(9) Posavski kanton – Član 10. stav 2. Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i dar („Službene novine ŽP“, br. 9/08, 4/09), propisuje da se porez na nasljeđe i dar plaća i na pokretnu stvar ako joj je pojedinačna vrijednost veća od 2.000,00 KM.Porez na nasljeđe i poklon ne plaća: nasljednik odnosno daroprimatelj prvog nasljednog reda, supružnik ako je drugog nasljednog reda, roditelj kada nasljeđuje i prima na dar imovinu od djece i malodobno dijete bez oba roditelja, u skladu sa članom 18. tačka a) Zakona.

(10) Kanton 10 – Član 12. stav 2. Zakona o porezima Hercegbosanske županije („Službene novine HBŽ“, br. 10/09, 1/10 – ispravka i 2/10), propisuje da porezu

na nasljedstva i darove podliježe pokretna imovina čija vrijednost prelazi
2.000,00 KM. Porez na poklone ne plaća: srodnici u prvoj liniji, bračni drug
braća i sestre, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona.

Porezna uprava na svojoj web stranici je postavila sve propise kantona i u kontaktu je sa kantonalnim ministarstvima financija. Uprava će blagovremeno obavijestiti javnost o svim saznanjima koje dobijemo od kantonalnih ministarstava finansija koji su odgovorni za tumačenje zakonskih propisa iz njihove nadležnosti.
Porezna uprava je u više navrata isticala da porezni sistem Federacije BiH nije praveden da treba izvršiti sveobuhvatnu reformu koja treba da doprinese eliminisanju ključnih nedostataka postojećih rješenja, pojednostavljenju poreznog sistema, osiguranju dugoročne održivosti i postojanosti, sprečavanju evazije, efikasniju i racionalniju naplatu poreznih obaveza, pravednije porezno opterećenje zasnovano na ekonomskoj snazi poreznog obveznika, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće…

Naglašavamo, da će Porezna uprava Federacije BiH postupati u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te poziva sve one koji imaju primjedbe na zakonsku regulativu da svoje: primjedbe, sugestije i inicijative dostave predlagačima zakonskih rješenja, a to su Federalno ministarstvo finansija i kantonalna ministarstva finansija, a Porezna uprava se stavlja na raspolaganje jer Porezna uprava Federacije BiH želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.