27.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    27.9 ° C
    28.2 °
    27.9 °
    32 %
    1.5kmh
    0 %
    pet
    28 °
    sub
    31 °
    ned
    36 °
    pon
    37 °
    uto
    38 °
    Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina

    Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina

    Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina

    Potraga za vakcinom protiv covida-19 ubrzala je razvoj, testiranje i primjenu mRNA tehologije u vakcinama.

    Upravo ta tehnologija obećava bolju borbu protiv zaraznih bolesti, ali predstavlja i moguć novi lijek u borbi protiv raka, autoimunih i rijetkih bolesti.

    Kada bi ljudi mogli birati koju vakcinu će primiti, većina bi se odmah odlučila za Pfizer. Mnogo je onih koji se odbijaju vakcinisati s bilo kojom drugom vakcinom i čekaju da ih se pozove na Pfizer. Eventualno prihvaćaju Moderninu vakcinu, također napravljenu s mRNA tehnologijom.

    U samo nekoliko mjeseci koliko je trebalo da, u početku skeptična javnost, prihvati mRNA vakcine one su postale najtraženije. Prva reakcija ljudi bila je razumljiva, radilo se o tehnologiji koja još nije testirana kako nijedna mRNA vakcina nije bila odobrena za široku upotrebu do decembra 2020. godine.

    Uz to javnost je mogla čuti puno dezinformacija i mitova te su razvili nepovjerenje o bilo čemu što ima predznak “genetski modificirano”.

    S mRNa vakcinom liječnici u tijelo ubrizgavaju genetske informacije pomoću kojih naše stanice privremeno proizvode dijelić virusa, spike protein protiv kojeg onda naš imunitet “organizira obranu” i razvija antitijela.

    Iako naučnici nisu uzimali zdravo za gotovo da će ljudi odmah prihvatiti novu tehnologiju, nadali su se da će biti tako jer je mRNa vakcina pokazala veliku prednost pred onim vektorskim. Učinkovitost im je veća, a nuspojave slabije.

    Ulazak na velika vrata

    Vakcina koju je razvila mala njemačka biotehnološka kompanija BioNTech uz pomoć američkog farmaceutskog giganta Pfizera usavršena je u rekordnom vremenu te je klinički testirana. To je zasad jedan od najvećih uspjeha medicine u historiji.

    Prvi izvještaji govorili su o 90%-tnoj učinkovitosti, a podaci su bili ohrabrujući iz sedmice u sedmicu. Nuspojave su obično slabe i kratke dok je zaštita dugotrajna. Vakcina također štiti od daljnje transmisije virusa, a dosad je bilo dovoljno učinkovito i protiv svih novih varijanti.

    Isto je i s vakcinom američke Moderne, a Kina razvija svoju verziju mRNa vakcine nakon što se prva generacija njihove vakcine protiv covida-19 nije baš pokazala učinkovitom.

    Začeci ove tehnologije sežu 30-ak godina u prošlost, a njihov razvitak ovisio je o šaćici istraživača koji nisu imali podršku šire medicinske zajednice.

    Imunolog dr. Alojz Ihan iz Ljubljane se pita zašto posljednjih 15 godina niko nije ozbiljno shvatio ovu tehnologiju.

    – Ova pandemija je otvorila potpuno novo područje mogućih terapija u koje je do prije godinu dana vjerovalo tek nekoliko ljudi.

    Lijek za rak?

    U BioNTechu mRNa tehnologiju prvobitno nisu vidjeli kao oružje za borbu protiv zaraznih bolesti. Njihova vizija bila je razviti novu terapiju za rak.

    Cilj je bio naučiti imunološki sistem kako odvojiti stanice raka od zdravih stanica te ih uništiti. BioNTech je upisao i neke uspjehe na ovom polju, 2017. godine 13 pacijenata s melanonom dobilo je personalizirane vakcine bazirane na genetskoj analizi stanica raka svakog zasebnog pacijenta.

    Kod nekih su uspjeli dugotrajno zaustaviti bolest.

    Trenutno razvijaju 13 mRNa vakcina za razne vrste raka. Uz to istražuju i mogućnost smirivanja imunološkog sistema što je vrlo bitno za ljude koji se bore s autoimunim bolestima.

    Napredak zbog virusa

    Bez pojave koronavirusa napredak mRNa tehnologije vjerojatno bi išao sporo i kroz nekoliko godina, daleko od očiju javnosti. Ovako smo uspjeli vidjeti prednosti te tehnologije u manje od godinu dana. Prva velika prednost je brzina proizvodnje.

    Genetski zapis SARS-CoV-2 virusa bio im je dovoljan za razvitak vakcine.

    Samo 42 dana nakon što su kineski naučnici objavili genetski kod virusa Moderna je već imala prve doze vakcine u kliničkim ispitivanjima.

    – Tehonolgija se pokazala efikasnom i relativno jednostavnom za proizvodnju jer ne zahtjeva stanice virusa. Nemamo kontakta s virusima ili bakterijama prilikom proizvodnje. Glavni proizvođači aktivnog sastojka, samog virusa, su upravo ljudi, a vakcina samo sadrži detaljne upute za njegovu proizvodnju – rekao je dr. Ihan.

    Potraga za vakcinom protiv covida-19 ubrzala je razvoj, testiranje i primjenu mRNA tehologije u vakcinama.

    Upravo ta tehnologija obećava bolju borbu protiv zaraznih bolesti, ali predstavlja i moguć novi lijek u borbi protiv raka, autoimunih i rijetkih bolesti.

    Kada bi ljudi mogli birati koju vakcinu će primiti, većina bi se odmah odlučila za Pfizer. Mnogo je onih koji se odbijaju vakcinisati s bilo kojom drugom vakcinom i čekaju da ih se pozove na Pfizer. Eventualno prihvaćaju Moderninu vakcinu, također napravljenu s mRNA tehnologijom.

    U samo nekoliko mjeseci koliko je trebalo da, u početku skeptična javnost, prihvati mRNA vakcine one su postale najtraženije. Prva reakcija ljudi bila je razumljiva, radilo se o tehnologiji koja još nije testirana kako nijedna mRNA vakcina nije bila odobrena za široku upotrebu do decembra 2020. godine.

    Uz to javnost je mogla čuti puno dezinformacija i mitova te su razvili nepovjerenje o bilo čemu što ima predznak “genetski modificirano”.

    S mRNa vakcinom liječnici u tijelo ubrizgavaju genetske informacije pomoću kojih naše stanice privremeno proizvode dijelić virusa, spike protein protiv kojeg onda naš imunitet “organizira obranu” i razvija antitijela.

    Iako naučnici nisu uzimali zdravo za gotovo da će ljudi odmah prihvatiti novu tehnologiju, nadali su se da će biti tako jer je mRNa vakcina pokazala veliku prednost pred onim vektorskim. Učinkovitost im je veća, a nuspojave slabije.

    Ulazak na velika vrata

    Vakcina koju je razvila mala njemačka biotehnološka kompanija BioNTech uz pomoć američkog farmaceutskog giganta Pfizera usavršena je u rekordnom vremenu te je klinički testirana. To je zasad jedan od najvećih uspjeha medicine u historiji.

    Prvi izvještaji govorili su o 90%-tnoj učinkovitosti, a podaci su bili ohrabrujući iz sedmice u sedmicu. Nuspojave su obično slabe i kratke dok je zaštita dugotrajna. Vakcina također štiti od daljnje transmisije virusa, a dosad je bilo dovoljno učinkovito i protiv svih novih varijanti.

    Isto je i s vakcinom američke Moderne, a Kina razvija svoju verziju mRNa vakcine nakon što se prva generacija njihove vakcine protiv covida-19 nije baš pokazala učinkovitom.

    Začeci ove tehnologije sežu 30-ak godina u prošlost, a njihov razvitak ovisio je o šaćici istraživača koji nisu imali podršku šire medicinske zajednice.

    Imunolog dr. Alojz Ihan iz Ljubljane se pita zašto posljednjih 15 godina niko nije ozbiljno shvatio ovu tehnologiju.

    – Ova pandemija je otvorila potpuno novo područje mogućih terapija u koje je do prije godinu dana vjerovalo tek nekoliko ljudi.

    Lijek za rak?

    U BioNTechu mRNa tehnologiju prvobitno nisu vidjeli kao oružje za borbu protiv zaraznih bolesti. Njihova vizija bila je razviti novu terapiju za rak.

    Cilj je bio naučiti imunološki sistem kako odvojiti stanice raka od zdravih stanica te ih uništiti. BioNTech je upisao i neke uspjehe na ovom polju, 2017. godine 13 pacijenata s melanonom dobilo je personalizirane vakcine bazirane na genetskoj analizi stanica raka svakog zasebnog pacijenta.

    Kod nekih su uspjeli dugotrajno zaustaviti bolest.

    Trenutno razvijaju 13 mRNa vakcina za razne vrste raka. Uz to istražuju i mogućnost smirivanja imunološkog sistema što je vrlo bitno za ljude koji se bore s autoimunim bolestima.

    Napredak zbog virusa

    Bez pojave koronavirusa napredak mRNa tehnologije vjerojatno bi išao sporo i kroz nekoliko godina, daleko od očiju javnosti. Ovako smo uspjeli vidjeti prednosti te tehnologije u manje od godinu dana. Prva velika prednost je brzina proizvodnje.

    Genetski zapis SARS-CoV-2 virusa bio im je dovoljan za razvitak vakcine.

    Samo 42 dana nakon što su kineski naučnici objavili genetski kod virusa Moderna je već imala prve doze vakcine u kliničkim ispitivanjima.

    – Tehonolgija se pokazala efikasnom i relativno jednostavnom za proizvodnju jer ne zahtjeva stanice virusa. Nemamo kontakta s virusima ili bakterijama prilikom proizvodnje. Glavni proizvođači aktivnog sastojka, samog virusa, su upravo ljudi, a vakcina samo sadrži detaljne upute za njegovu proizvodnju – rekao je dr. Ihan.

    Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina
    Testiranje i primjena mRNA tehologije u vakcinama ignorisana 15 godina

    Posljednje objavljeno