Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema. Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i biodiverzitet“.

Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.

Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.

Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije. U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50% manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30% manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.

Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.

Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.

Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mjesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje. Na žalost, u BiH se još uvijek vrši gola sjeća drveća, a samo je oko 10% šuma je doista zaštićeno, a to su područja pod minama.

Park prirode Babina

Projekat je autorsko djelo ekologa Akifa Smajlovića. Ovaj projekat je naišao na razumijevanje općinske vlasti i kao takav našao se na službenim aktima Zenice.

U Park prirode Babina ulaze sljedeće destinacije: Smetovi i Kraljevine, Pepelari, Bistrovac, dio planine Tvrtkovac i Lastavica.

O parku prirode pisali su i pravili emisije svi mediji u BiH i Index.hr.

Ekolog Akif Smajlović je povodom Dana šuma u Zenici na Trgu Alije Izetbegovića kroz nekoliko plakata pokušao skrenuti pažnju javnosti o bitnosti šuma u našoj lokalnoj zajednici, ali i šire. Također je za Radio Zenit ekolog Smajlović dao izjavu povodom ovog dana.

Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama

Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.

Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.

Vlada FBiH je još jula 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.

Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan uticaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, kantone i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u toku, postupanje kantonalnih tužilaštava u primjeni Krivičnog zakona FBiH, rad Federalne i kantonalnih šumarskih inspekcija i drugo.

Zašto jedanaestu godinu FBiH nema Zakon o šumama, kome je to u interesu i zašto civilno društvo šuti po ovom pitanju ovoliko godina kada već vlasti ne žele poduzeti ništa radi svojih osobnih interesa ostaje nepoznato?

Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema. Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i biodiverzitet“.

Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.

Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.

Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije. U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50% manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30% manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.

Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.

Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.

Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mjesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje. Na žalost, u BiH se još uvijek vrši gola sjeća drveća, a samo je oko 10% šuma je doista zaštićeno, a to su područja pod minama.

Park prirode Babina

Projekat je autorsko djelo ekologa Akifa Smajlovića. Ovaj projekat je naišao na razumijevanje općinske vlasti i kao takav našao se na službenim aktima Zenice.

U Park prirode Babina ulaze sljedeće destinacije: Smetovi i Kraljevine, Pepelari, Bistrovac, dio planine Tvrtkovac i Lastavica.

O parku prirode pisali su i pravili emisije svi mediji u BiH i Index.hr.

Ekolog Akif Smajlović je povodom Dana šuma u Zenici na Trgu Alije Izetbegovića kroz nekoliko plakata pokušao skrenuti pažnju javnosti o bitnosti šuma u našoj lokalnoj zajednici, ali i šire. Također je za Radio Zenit ekolog Smajlović dao izjavu povodom ovog dana.

Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama

Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.

Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.

Vlada FBiH je još jula 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.

Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan uticaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, kantone i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u toku, postupanje kantonalnih tužilaštava u primjeni Krivičnog zakona FBiH, rad Federalne i kantonalnih šumarskih inspekcija i drugo.

Zašto jedanaestu godinu FBiH nema Zakon o šumama, kome je to u interesu i zašto civilno društvo šuti po ovom pitanju ovoliko godina kada već vlasti ne žele poduzeti ništa radi svojih osobnih interesa ostaje nepoznato?