14 C
Zenica
More
    Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle
    Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Ukupno podjela

    Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Nauka dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Nauka dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Američki novinari David G. Allan i Kristen Rogers istražili su zašto su djeca na svježem zraku i u prirodi puno bolje raspoložena te su otkrili kako to utječe na najmlađe

    - Izbori 2020 -Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Dok sam sa suprugom i djecom šetao šumom blizu naše kuće, objasnio sam im kako istovremeno radimo tri stvari koje nas usrećuju, piše za CNN David G. Allan.

    Pojašnjava kako se bave tjelovježbom, koja dokazano utječe na bolje raspoloženje. Dodatno, članovi porodice provode kvalitetno vrijeme s najmilijima, što također naučnici smatraju razlogom sreće u životu. I u konačnici, borave u prirodi. Šetnja prirodom povoljno utječe na raspoloženje.

    Naše šetnje vikendom uvijek nas vesele, čak i kad je kišovito ili blatnjavo, čak i kad su djeca prljava ili se unaprijed žale što uopće moraju ići sa nama. Čim se pokrenemo, stvari se promijene. To je nefiltrirana avantura, otkivanje, veza i ljepota. Mi smo sretniji – piše Allan.

    Znanstveno dokazano

    - Izbori 2020 -Nauka  dokazala da boravak u prirodi usrećuje djecu i odrasle

    Allen pojašnjava kako je znanost dokazala ono što je on laički primijetio, a njegova kolegica Kristen Rogers istražila je tu temu. Dok se ističe utjecaj boravka u prirodi i na ekološki osviješteno ponašanje odraslih, u srijedu se pojavila studija u časopisu Frontiers in Psychology u kojoj su znanstvenici promatrali utjecaj povezanosti s prirodom na djecu, odnosno na njihovo raspoloženje i ponašanje.

    Taj odnos s prirodom znanstvenici su definirali kao karakteristično ponašanje za ljude koji kroz emocionalnu povezanost s prirodnim okolišem i elementima osjećaju kao posljedicu porast sreće. U meksičkoj školi oko 300 djece u dobi od devet do 12 godina sudjelovalo je u upitniku kojim su mjerili njihovu povezanost s prirodom, ekološku svijest i sreću.

    Znanstvenici su otkrili da su djeca koja su se osjećala bolje povezana s prirodom bila sretnija kad vide divlju životinju, cvijet ili čuju zvukove prirode, a istovremeno su bili više altruistični i spremniji pomoći drugima. Ta su djeca aktivno brinula o okolišu reciklirajući, štedeći vodu i općenito su se ekološki prihvatljivo ponašali. Češće su govorili da vjeruju u jednakost među spolovima, rasama i socioekonomskim čimbenicima. U konačnici, ta su djeca bila sretnija.

    Prethodna istraživanja su otkrila da su ponašanja poput pomaganja drugima i brige za planetu u vrijeme krize okoliša važna jer uprave te mališane postavljaju u ulogu budućih skrbnika prirode.

    Oni su budući potrošači proizvoda, radnici, poslovni ljudi i političari koji će odlučivati o budućnosti okoliša temeljem edukacije koju imaju i svoje povezanosti s prirodom – kazala je dr. Laura Barrera-Hernández, autorica studije i profesorica na Instituto Tecnológico de Sonora u Meksiku

    Djeca trebaju uzore koji će ih s oduševljenjem voditi kroz prirodu, uz optimizam i stav da treba vječno učiti – dodala je Miyuki Maruping, učiteljica vrtlarstva iz Waldorfske škole u Atlanti. Nije sudjelovala u istraživanju, no waldorfski odgoj ističe umjetnost, maštu i kretanje te suživot s prirodom. Šumski vrtići nude više lokacija diljem zemlje u kojima djeca uče kako vrtlariti, šeću prirodom i najmanje tri sata na dan bez obzira sije li sunce ili pada kiša borave na otvorenome.

    Ne moramo biti stručnjaci znanosti o okolišu ili prirodnim studijima. Ono što je važno jest to da provodimo više vremena s djecom istražujući njihovu znatiželju u sigurnom i zabavnom okolišu kaže Maruping.

    A to se ne odnosi samo na djecu. Studija iz 2015. godine otkrila je da ljudi koji često šeću prirodom imaju manje negativnih misli. Javnozdravstveni servis u Škotskoj uvjeren je da postoje benefiti prirode kad je riječ o fizičkom i mentalnom zdravlju pa ohrabruju liječnike da ljudima propisuju boravak u prirodi kako bi snizili visoki krvni tlak te smanjili napetost, anksioznost i depresiju.

    Mnoge studije su dokazale da nam čak i pasivna interakcija s prirodom omogućuje izlječenje od stresa i napetosti te nam pomaže da se bolje usredotočimo – kaže dr. Tina Cade sa studija hortikulture na Sveučilištu u Teksasu.

    Druge studije su pokazale da aktivno sudjelovanje djece u vrtlarenju može mališanima pomoći da bolje jedu, više vježbaju te općenito imaju bolji odnos prema školi i interpersonalnim odnosima kazala je Cade.

    Priroda je odgovor

    Kad sam bio na fakultetu, otišao sam u Walden Pond. To je poznato jezero u Concordu okruženo šumom. Ondje je Henry David Thoreau živio u zajednici s prirodom i napisao o tome knjigu Walden – piše autor članka Allan.

    Nastavlja  kako je Thoreau dio intelektualne transcendentalističke elite koja je oko 1800. godine okupila imena poput Ralpha Walda Emersona i Bronsona, oca Louise May Alcott. Oni su imali progresivne ideje o očuvanju okoliša i spiritualnoj razini prirode. Za transcendentaliste, značenje i moć drveta, vode ili vjetra prelazila je okvire samih osjećaja. Za njih je bio imperativ doći u doticaj sa okolišem jer će on djelovati kao tonik koji liječi tijelo i dušu. Naše su duše samo dio velike duše prirode.

    Namjerno sam vodio djecu u prirodu kako bismo ih supruga i ja spojili s nečim većim od osnovnih individualnih elemenata na otvorenome, kako bi doživjela nešto više i dublje od prosječnog poslijepodneva. U prirodi, dali smo im odgovore na osnovna pitanja stvarnosti. A to me usrećuje – zaključio je on.

    Američki novinari David G. Allan i Kristen Rogers istražili su zašto su djeca na svježem zraku i u prirodi puno bolje raspoložena te su otkrili kako to utječe na najmlađe

    Dok sam sa suprugom i djecom šetao šumom blizu naše kuće, objasnio sam im kako istovremeno radimo tri stvari koje nas usrećuju, piše za CNN David G. Allan.

    Pojašnjava kako se bave tjelovježbom, koja dokazano utječe na bolje raspoloženje. Dodatno, članovi porodice provode kvalitetno vrijeme s najmilijima, što također naučnici smatraju razlogom sreće u životu. I u konačnici, borave u prirodi. Šetnja prirodom povoljno utječe na raspoloženje.

    Naše šetnje vikendom uvijek nas vesele, čak i kad je kišovito ili blatnjavo, čak i kad su djeca prljava ili se unaprijed žale što uopće moraju ići sa nama. Čim se pokrenemo, stvari se promijene. To je nefiltrirana avantura, otkivanje, veza i ljepota. Mi smo sretniji – piše Allan.

    Znanstveno dokazano

    Allen pojašnjava kako je znanost dokazala ono što je on laički primijetio, a njegova kolegica Kristen Rogers istražila je tu temu. Dok se ističe utjecaj boravka u prirodi i na ekološki osviješteno ponašanje odraslih, u srijedu se pojavila studija u časopisu Frontiers in Psychology u kojoj su znanstvenici promatrali utjecaj povezanosti s prirodom na djecu, odnosno na njihovo raspoloženje i ponašanje.

    Taj odnos s prirodom znanstvenici su definirali kao karakteristično ponašanje za ljude koji kroz emocionalnu povezanost s prirodnim okolišem i elementima osjećaju kao posljedicu porast sreće. U meksičkoj školi oko 300 djece u dobi od devet do 12 godina sudjelovalo je u upitniku kojim su mjerili njihovu povezanost s prirodom, ekološku svijest i sreću.

    Znanstvenici su otkrili da su djeca koja su se osjećala bolje povezana s prirodom bila sretnija kad vide divlju životinju, cvijet ili čuju zvukove prirode, a istovremeno su bili više altruistični i spremniji pomoći drugima. Ta su djeca aktivno brinula o okolišu reciklirajući, štedeći vodu i općenito su se ekološki prihvatljivo ponašali. Češće su govorili da vjeruju u jednakost među spolovima, rasama i socioekonomskim čimbenicima. U konačnici, ta su djeca bila sretnija.

    Prethodna istraživanja su otkrila da su ponašanja poput pomaganja drugima i brige za planetu u vrijeme krize okoliša važna jer uprave te mališane postavljaju u ulogu budućih skrbnika prirode.

    Oni su budući potrošači proizvoda, radnici, poslovni ljudi i političari koji će odlučivati o budućnosti okoliša temeljem edukacije koju imaju i svoje povezanosti s prirodom – kazala je dr. Laura Barrera-Hernández, autorica studije i profesorica na Instituto Tecnológico de Sonora u Meksiku

    Djeca trebaju uzore koji će ih s oduševljenjem voditi kroz prirodu, uz optimizam i stav da treba vječno učiti – dodala je Miyuki Maruping, učiteljica vrtlarstva iz Waldorfske škole u Atlanti. Nije sudjelovala u istraživanju, no waldorfski odgoj ističe umjetnost, maštu i kretanje te suživot s prirodom. Šumski vrtići nude više lokacija diljem zemlje u kojima djeca uče kako vrtlariti, šeću prirodom i najmanje tri sata na dan bez obzira sije li sunce ili pada kiša borave na otvorenome.

    Ne moramo biti stručnjaci znanosti o okolišu ili prirodnim studijima. Ono što je važno jest to da provodimo više vremena s djecom istražujući njihovu znatiželju u sigurnom i zabavnom okolišu kaže Maruping.

    A to se ne odnosi samo na djecu. Studija iz 2015. godine otkrila je da ljudi koji često šeću prirodom imaju manje negativnih misli. Javnozdravstveni servis u Škotskoj uvjeren je da postoje benefiti prirode kad je riječ o fizičkom i mentalnom zdravlju pa ohrabruju liječnike da ljudima propisuju boravak u prirodi kako bi snizili visoki krvni tlak te smanjili napetost, anksioznost i depresiju.

    Mnoge studije su dokazale da nam čak i pasivna interakcija s prirodom omogućuje izlječenje od stresa i napetosti te nam pomaže da se bolje usredotočimo – kaže dr. Tina Cade sa studija hortikulture na Sveučilištu u Teksasu.

    Druge studije su pokazale da aktivno sudjelovanje djece u vrtlarenju može mališanima pomoći da bolje jedu, više vježbaju te općenito imaju bolji odnos prema školi i interpersonalnim odnosima kazala je Cade.

    Priroda je odgovor

    Kad sam bio na fakultetu, otišao sam u Walden Pond. To je poznato jezero u Concordu okruženo šumom. Ondje je Henry David Thoreau živio u zajednici s prirodom i napisao o tome knjigu Walden – piše autor članka Allan.

    Nastavlja  kako je Thoreau dio intelektualne transcendentalističke elite koja je oko 1800. godine okupila imena poput Ralpha Walda Emersona i Bronsona, oca Louise May Alcott. Oni su imali progresivne ideje o očuvanju okoliša i spiritualnoj razini prirode. Za transcendentaliste, značenje i moć drveta, vode ili vjetra prelazila je okvire samih osjećaja. Za njih je bio imperativ doći u doticaj sa okolišem jer će on djelovati kao tonik koji liječi tijelo i dušu. Naše su duše samo dio velike duše prirode.

    Namjerno sam vodio djecu u prirodu kako bismo ih supruga i ja spojili s nečim većim od osnovnih individualnih elemenata na otvorenome, kako bi doživjela nešto više i dublje od prosječnog poslijepodneva. U prirodi, dali smo im odgovore na osnovna pitanja stvarnosti. A to me usrećuje – zaključio je on.

    Zenica
    few clouds
    14 ° C
    14 °
    14 °
    71 %
    1.5kmh
    20 %
    čet
    18 °
    pet
    16 °
    sub
    19 °
    ned
    17 °
    pon
    19 °

    Posljednje objavljeno

    Zeničanki hitno potrebna krv

    Zeničanki hitno potrebna nulta negativna krvna grupa. Radi se o osobi Blaži Pavlović. Svi koji su u mogućnosti da...

    U Hrvatskoj počela komercijalna upotreba 5G mreže

    Hrvatski Telekom (HT) je prvi u Hrvatskoj započeo s komercijalnim radom 5G mreže, a u ovom trenutku 5G mreža dostupna je na područjima Zagreba,...

    Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Svake godine, 29. oktobar se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan moždanog udara. Godišnje 15 miliona ljudi širom svijeta doživi moždani udar,...

    Ženi odsječena glava pokraj crkve u Nici

    U Nici je jutros došlo do napada u blizini crkve, prilikom čega su ubijene najmanje dvije osobe, a jednoj je odsječena glava,...