Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o povećanju minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM krajem decembra 2024. godine. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, posebno među poslodavcima koji tvrde da će ovakvo povećanje imati negativne posljedice na poslovanje, a samim tim i na radna mjesta. Iako je Vlada najavila subvencije kako bi olakšala prelazak na novi iznos minimalca, mnogi smatraju da te subvencije nisu dovoljne da pokriju stvarne troškove poslodavaca.
Prije povećanja minimalne plate, poslodavci su isplaćivali neto platu od 619 KM, a na taj iznos su plaćali doprinos od oko 440 KM. To znači da je ukupni trošak poslodavca po radniku bio oko 1.059 KM. Mnogi poslodavci su, pored ove plate, radnicima davali i dodatke poput toplog obroka i troškova prijevoza, koji su neoporezivi. Kada bi se ti dodaci uračunali, ukupna isplata radniku iznosila bi oko 1.000 KM, dok su poslodavci plaćali oko 1.440 KM ukupno.
Međutim, nakon odluke Vlade FBiH, minimalna neto plata sada je 1.000 KM. Na ovaj iznos, poslodavci moraju plaćati doprinos od oko 744 KM. Ukupni trošak po radniku sada iznosi 1.744 KM. To je povećanje troškova od 685 KM po radniku. Vlada je najavila subvenciju od 300 KM za poslodavce koji su isplaćivali minimalac, ali ta subvencija ne pokriva ni polovinu povećanih troškova.
Da li subvencije pomažu?
Subvencije koje je najavila Vlada FBiH predviđene su da pomognu poslodavcima da se prilagode novim troškovima. Za one koji su isplaćivali minimalac, predviđena je subvencija od 300 KM po radniku. Na prvi pogled, ovo može izgledati kao značajna pomoć, ali kada se uporede stvarni troškovi, postaje jasno da subvencije nisu dovoljne.
Ako je poslodavac prije povećanja minimalca isplaćivao neto platu od 619 KM i ostatak dodavao kroz neoporezive dodatke (topli obrok, prijevoz), ukupni trošak mu je bio oko 1.440 KM. Sada, sa novim minimalcem i subvencijom, njegov trošak je 1.444 KM. To znači da je firma koja je već davala ukupno 1.000 KM radnicima na granici da preživi s ovom subvencijom.
Međutim, problem nastaje za firme koje su isplaćivale manje od 1.000 KM ukupno (plata plus dodaci). Ako je, na primjer, firma isplaćivala 619 KM plate i 200 KM neoporezivih dodataka, njen ukupni trošak bio je oko 1.259 KM. Sada, s novim minimalcem i subvencijom, trošak iznosi 1.444 KM. To je povećanje od 185 KM po radniku, što je značajno opterećenje za mala i srednja preduzeća.
Premijer FBiH, Nermin Nikšić, izjavio je da će pravo na subvencije imati samo ona preduzeća koja su ostvarivala dobit manju od 6.500 KM po radniku godišnje. To znači da je firma s dva zaposlena mogla ostvariti maksimalno 13.000 KM dobiti godišnje da bi imala pravo na subvenciju. Ako je firma premašila ovaj iznos, izgubit će pravo na pomoć, bez obzira na povećane troškove.
Ova mjera dodatno ograničava broj preduzeća koja mogu koristiti subvenciju. Mnoge firme koje posluju s minimalnom maržom biće prisiljene da povećaju cijene svojih proizvoda i usluga ili da smanjuju broj zaposlenih kako bi se prilagodile novim uslovima poslovanja.
Da li je pomoć besmislena?
Za mnoge poslodavce, subvencija od 300 KM nije dovoljna da pokrije povećane troškove. Ako uzmemo u obzir da su troškovi po radniku porasli za 685 KM, jasno je da subvencija pokriva manje od polovine tog povećanja. Posebno su pogođena preduzeća koja su prije povećanja minimalca isplaćivala niske plate s minimalnim neoporezivim dodacima.
Primjera radi, firma koja je isplaćivala platu od 619 KM i 200 KM dodataka sada ima povećanje troškova od 185 KM po radniku, čak i nakon subvencije. Ova dodatna sredstva poslodavci će morati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda ili usluga, što će na kraju pogoditi potrošače.
Donji prag plate za isplativost subvencije
Da bi subvencija od 300 KM imala smisla, firma je prije povećanja minimalca morala isplaćivati najmanje 385 KM u neoporezivim dodacima (topli obrok, prijevoz, gotovina). To znači da je ukupna isplata radniku prije povećanja trebala biti najmanje 1.004 KM (619 KM plata + 385 KM dodaci). Samo u tom slučaju, subvencija bi pomogla da firma ne osjeti značajno povećanje troškova.
Ako su dodaci bili manji od 385 KM, subvencija neće biti dovoljna da pokrije povećanje troškova. To posebno pogađa mala i srednja preduzeća koja su radila s minimalnim budžetima i koja nemaju prostora za dodatna povećanja troškova.
Iako je povećanje minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM pozitivna mjera za radnike, ona donosi ozbiljne probleme za poslodavce. Subvencije koje je najavila Vlada FBiH nisu dovoljne da pokriju povećane troškove, posebno za mala i srednja preduzeća. Ova odluka može dovesti do povećanja cijena, smanjenja broja zaposlenih i zatvaranja manjih firmi koje ne mogu izdržati dodatna finansijska opterećenja.
Ukoliko se ne sprovedu dodatne fiskalne reforme koje bi smanjile doprinose i olakšale poslovanje, mnogi poslodavci će se naći u teškoj situaciji.
Ova mjera, iako dobronamjerna, bez sveobuhvatne strategije podrške, može imati više negativnih nego pozitivnih posljedica na ekonomiju Federacije BiH.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.