11.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    11.1 ° C
    11.1 °
    11.1 °
    79 %
    1.3kmh
    51 %
    pon
    11 °
    uto
    11 °
    sri
    9 °
    čet
    9 °
    pet
    11 °

    Putin se nada sibirskoj zimi, evo zašto mu treba duži ledeni val

    Putin se nada sibirskoj zimi, evo zašto mu treba duži ledeni val

    Evropske vlade nastoje spriječiti redukcije energije i isključivanja struje ove zime, a hoće li u tome uspjeti, ovisit će o nečemu nad čime nemaju kontrolu – vremenu.

    Analitičari kažu da se ruski predsjednik Vladimir Putin nada hladnoj zimi ili dužem periodu jakih hladnoća pošto je obustavio izvoz plina u Evropi zbog evropske podrške Ukrajini.

    Još jedna hladna zima kao 2010./2011. ili duži ledeni val s Arktika poput “Zvijeri s istoka”, koji je 2018. iz Sibira pogodio zapadnu Evropu, mogli bi uzrokovati probleme koji će možda oslabiti evropsku odlučnost u pomaganju Ukrajini.

    “Energetsko oružje ima jedan metak u cijevi i on ga je upravo ispalio. Evropljani će ove zime doživjeti najgore”, rekao je za AFP Eliot A. Cohen, historičar rata i stručnjak za sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije na Univerzitetu Johns Hopkins.

    U mnogim zemljama domaćinstva se pozivaju da snize temperaturu na termostatima, a preduzeća da štede energiju u sklopu plana EU-a da se smanji potrošnju plina ove zime za 15 posto u odnosu na prosjek.

    Evropske države zadnjih mjeseci ubrzano pune strateške rezerve kupujući plin po rekordnim cijenama od, među ostalim, Alžira, Katara, Norveške i SAD-a.

    Evropska skladišta sada su gotovo puna, do gotovo 90 posto kapaciteta, što je velika sigurnost za potrošače i preduzeća koja se oslanjaju na plin za grijanje domova, ureda i fabrika.

    – Evropa je u dobroj poziciji da prebrodi zimu pod normalnom vremenskim uslovima – rekao je Alireza Nahvi, naučnnik konsultantske kompanije za energetiku Wood Mackenzie, za AFP.

    Općenito toplo

    S obzirom na to koliko je toga na kocki, sezonske vremenske prognoze postale su jako važne i trgovci i kreatori politika posebno prate izvještaje Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze koji finansira EU.

    Njihova Copernicusova služba za klimatske promjene priprema tromjesečne prognoze koje procjenjuju vjerovatnost različitih vremenskih obrazaca nad kontinentom, koristeći se superračunarom koji obrađuje podatke nacionalnih meteoroloških službi.

    – Zadnjih nekoliko sedmica bili smo zaista zaposleni. Ove godine postoji očito geopolitički interes za to pitanje – rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene, pred objavu njihove prognoze za period od novembra do januara.

    Iako je još prerano da bi se mogle dati pouzdane prognoze za zimu, prve naznake su da će biti općenito toplo, ali s rizikom ranih valova hladnoće u novembru i decembru.

    – Kada počne zima, bitan je smjer vjetra. Ako od sredine novembra do decembra budemo imali jake istočne vjetrove i snijeg nad Evropom, to će se sigurno odraziti na potražnju za plinom, cijene i geopolitiku – objasnio je Buontempo.

    S druge strane, nakon rekordno vrućeg ljeta u Evropi, Atlantski ocean topliji je nego obično zbog čega bi temperature trebale biti više kada vjetrovi pušu za zapada.

    – Stojim pri činjenici da će vjerovatno biti općenito toplija zima, ali postoji veća vjerovatnoća da će na početku biti hladnijih perioda – dodao je.

    Ahilova peta

    Međunarodna agencija za energiju testira sposobnost Evrope da prebrodi ovu zimu bez ruskog plina.

    Uz prosječne temperature i pod uslovom da potražnja za plinom ove godine bude oko devet posto manja u odnosu na prosjek, vjeruje da će kontinent prebroditi zimu bez većih poremećaja.

    – Ako ne budemo imali nimalo ruskog plina, a zima će biti hladnija za oko 10 posto od prosjeka, to će izvršiti pritisak na evropski plinski sistem – upozorio je Gergely Molnar, analitičar za plin IEA-e.

    Drugi važan faktor bit će nivo zaliha. Iako su sada skladišta napunjena oko 90 posto, ne može se koristiti sav taj plin.

    Kako se zalihe smanjuju, pritisak pada, što znači da je posljednjih 30 posto teško iskoristiti.

    Kasni val hladnoće u februaru ili martu kada će pritisak biti nizak agencija u nedavnom izvještaju opisuje kao “Ahilovu petu evropske sigurnosti na području plinoopskrbe”.

    Molnar je također naglasio da je vrijeme sve važnije za obnovljive izvore energije koji čine sve veći udio u evropskoj energetskoj mješavini.

    – Epizoda koju treba zapamtiti je ‘Zvijer s istoka’ koja je zaista pokazala koliko plinski sistem može biti ranjiv na jak val hladnoće – rekao je.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Evropske vlade nastoje spriječiti redukcije energije i isključivanja struje ove zime, a hoće li u tome uspjeti, ovisit će o nečemu nad čime nemaju kontrolu – vremenu.

    Analitičari kažu da se ruski predsjednik Vladimir Putin nada hladnoj zimi ili dužem periodu jakih hladnoća pošto je obustavio izvoz plina u Evropi zbog evropske podrške Ukrajini.

    Još jedna hladna zima kao 2010./2011. ili duži ledeni val s Arktika poput “Zvijeri s istoka”, koji je 2018. iz Sibira pogodio zapadnu Evropu, mogli bi uzrokovati probleme koji će možda oslabiti evropsku odlučnost u pomaganju Ukrajini.

    “Energetsko oružje ima jedan metak u cijevi i on ga je upravo ispalio. Evropljani će ove zime doživjeti najgore”, rekao je za AFP Eliot A. Cohen, historičar rata i stručnjak za sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije na Univerzitetu Johns Hopkins.

    U mnogim zemljama domaćinstva se pozivaju da snize temperaturu na termostatima, a preduzeća da štede energiju u sklopu plana EU-a da se smanji potrošnju plina ove zime za 15 posto u odnosu na prosjek.

    Evropske države zadnjih mjeseci ubrzano pune strateške rezerve kupujući plin po rekordnim cijenama od, među ostalim, Alžira, Katara, Norveške i SAD-a.

    Evropska skladišta sada su gotovo puna, do gotovo 90 posto kapaciteta, što je velika sigurnost za potrošače i preduzeća koja se oslanjaju na plin za grijanje domova, ureda i fabrika.

    – Evropa je u dobroj poziciji da prebrodi zimu pod normalnom vremenskim uslovima – rekao je Alireza Nahvi, naučnnik konsultantske kompanije za energetiku Wood Mackenzie, za AFP.

    Općenito toplo

    S obzirom na to koliko je toga na kocki, sezonske vremenske prognoze postale su jako važne i trgovci i kreatori politika posebno prate izvještaje Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze koji finansira EU.

    Njihova Copernicusova služba za klimatske promjene priprema tromjesečne prognoze koje procjenjuju vjerovatnost različitih vremenskih obrazaca nad kontinentom, koristeći se superračunarom koji obrađuje podatke nacionalnih meteoroloških službi.

    – Zadnjih nekoliko sedmica bili smo zaista zaposleni. Ove godine postoji očito geopolitički interes za to pitanje – rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene, pred objavu njihove prognoze za period od novembra do januara.

    Iako je još prerano da bi se mogle dati pouzdane prognoze za zimu, prve naznake su da će biti općenito toplo, ali s rizikom ranih valova hladnoće u novembru i decembru.

    – Kada počne zima, bitan je smjer vjetra. Ako od sredine novembra do decembra budemo imali jake istočne vjetrove i snijeg nad Evropom, to će se sigurno odraziti na potražnju za plinom, cijene i geopolitiku – objasnio je Buontempo.

    S druge strane, nakon rekordno vrućeg ljeta u Evropi, Atlantski ocean topliji je nego obično zbog čega bi temperature trebale biti više kada vjetrovi pušu za zapada.

    – Stojim pri činjenici da će vjerovatno biti općenito toplija zima, ali postoji veća vjerovatnoća da će na početku biti hladnijih perioda – dodao je.

    Ahilova peta

    Međunarodna agencija za energiju testira sposobnost Evrope da prebrodi ovu zimu bez ruskog plina.

    Uz prosječne temperature i pod uslovom da potražnja za plinom ove godine bude oko devet posto manja u odnosu na prosjek, vjeruje da će kontinent prebroditi zimu bez većih poremećaja.

    – Ako ne budemo imali nimalo ruskog plina, a zima će biti hladnija za oko 10 posto od prosjeka, to će izvršiti pritisak na evropski plinski sistem – upozorio je Gergely Molnar, analitičar za plin IEA-e.

    Drugi važan faktor bit će nivo zaliha. Iako su sada skladišta napunjena oko 90 posto, ne može se koristiti sav taj plin.

    Kako se zalihe smanjuju, pritisak pada, što znači da je posljednjih 30 posto teško iskoristiti.

    Kasni val hladnoće u februaru ili martu kada će pritisak biti nizak agencija u nedavnom izvještaju opisuje kao “Ahilovu petu evropske sigurnosti na području plinoopskrbe”.

    Molnar je također naglasio da je vrijeme sve važnije za obnovljive izvore energije koji čine sve veći udio u evropskoj energetskoj mješavini.

    – Epizoda koju treba zapamtiti je ‘Zvijer s istoka’ koja je zaista pokazala koliko plinski sistem može biti ranjiv na jak val hladnoće – rekao je.

    IzvorN1

    Posljednje objavljeno