9.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Kako moždane ćelije popravljaju svoju DNK i kako otkrivaju ‘žarišta’ starenja i bolesti?

    Kako moždane ćelije popravljaju svoju DNK i kako otkrivaju ‘žarišta’ starenja i bolesti?

    Neuronima nedostaje sposobnost repliciranja njihove DNK, pa neprestano rade na popravljanju oštećenja na svom genomu. Sada, nova studija naučnika iz Salka otkriva da ove popravke nisu slučajne, već se fokusiraju na zaštitu određenih genetskih “žarišta” koja izgleda da igraju kritičnu ulogu u neuronskom identitetu i funkciji.

    Otkrića objavljena u izdanju Sciencea u aprilu 2021. daju novi uvid u genetske strukture uključene u starenje i neurodegeneraciju, a mogla bi ukazati na razvoj potencijalnih novih terapija za bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i druge starosne demencije poremećaji.

    – Ovo istraživanje prvi put pokazuje da postoje dijelovi genoma kojima neuroni daju prioritet kada je u pitanju popravak – kaže profesorica i predsjednica Salka Rusty Gage, autorica ko-dopisa lista.

    – Uzbuđeni smo zbog potencijala ovih otkrića da promijene način na koji gledamo na mnoge starosne bolesti nervnog sistema i potencijalno istražujemo popravljanje DNK kao terapijski pristup – dodala je Salka Rusty.

    Za razliku od drugih ćelija, neuroni se ne mogu obnoviti što ih svrstava u najdugovječnije stanice u ljudskom tijelu. Njihova dugovječnost čini još važnijim da popravljaju lezije u svojoj DNK kako stare, kako bi održali svoju funkciju tokom desetljeća ljudskog života. Kako stare, sposobnost neurona da vrše ove genetske popravke se smanjuje, što bi moglo objasniti zašto ljudi razvijaju starosne neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

    Da bi istražili kako neuroni održavaju zdravlje genoma, autori studije razvili su novu tehniku ​​koju nazivaju Repair-seq. Tim je proizvodio neurone od matičnih ćelija i hranio ih sintetičkim nukleozidima – molekulama koje služe kao gradivni blokovi za DNK. Ovi umjetni nukleozidi mogli su se pronaći pomoću DNA sekvenciranja i slikati, pokazujući gdje su ih neuroni koristili za popravak DNK koja je oštećena normalnim ćelijskim procesima. Iako su naučnici očekivali da će im se odrediti prioriteti, iznenadilo ih je koliko su neuroni bili usredotočeni na zaštitu određenih dijelova genoma.

    – Ono što smo vidjeli bile su nevjerovatno oštre, dobro definirane regije popravljanja; vrlo fokusirana područja koja su bila znatno viša od nivoa pozadine – kaže jedan od prvih i suodgovarajućih autora Dylan Reid, bivši Salkov postdoktorant, a sada saradnik u Vertexu Farmaceutika.

    – Proteini koji stoje na tim ‘žarištima’ upleteni su u neurodegenerativnu bolest, tako da su povezani sa procesom starenja – dodao je Reid.

    Autori su pronašli približno 65.000 žarišta koja su pokrivala oko 2% neuronskog genoma. Zatim su koristili proteomske pristupe kako bi otkrili koji su proteini pronađeni na tim žarištima, implicirajući mnoge proteine ​​povezane sa spajanjem (Oni su uključeni u eventualnu proizvodnju drugih proteina). Činilo se da su mnoga od ovih mjesta prilično stabilna kada su ćelije tretirane agensima koji oštećuju DNK, a pronađeno je da su najstabilnija žarišta za popravak DNK snažno povezana sa mjestima na kojima se pripajaju hemijske oznake (“metilacija”) koje su najbolje u predviđanju neuronske starosti.

    Prethodno istraživanje bilo je usredotočeno na identificiranje dijelova DNK koji pretrpe genetska oštećenja, ali ovo je prvi put da su istraživači tražili gdje se genom teško popravlja.

    – Preokrenuli smo paradigmu sa traženja štete – na traženje popravka i zato smo uspjeli pronaći ta žarišta. Ovo je zaista nova biologija koja bi na kraju mogla promijeniti način na koji razumijemo neurone u nervnom sistemu, i što više to razumijemo, to više možemo nastojati razviti terapije koje se bave starosnim bolestima – izjavio je Reid.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Neuronima nedostaje sposobnost repliciranja njihove DNK, pa neprestano rade na popravljanju oštećenja na svom genomu. Sada, nova studija naučnika iz Salka otkriva da ove popravke nisu slučajne, već se fokusiraju na zaštitu određenih genetskih “žarišta” koja izgleda da igraju kritičnu ulogu u neuronskom identitetu i funkciji.

    Otkrića objavljena u izdanju Sciencea u aprilu 2021. daju novi uvid u genetske strukture uključene u starenje i neurodegeneraciju, a mogla bi ukazati na razvoj potencijalnih novih terapija za bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove i druge starosne demencije poremećaji.

    - Reklama -

    – Ovo istraživanje prvi put pokazuje da postoje dijelovi genoma kojima neuroni daju prioritet kada je u pitanju popravak – kaže profesorica i predsjednica Salka Rusty Gage, autorica ko-dopisa lista.

    - Reklama -

    – Uzbuđeni smo zbog potencijala ovih otkrića da promijene način na koji gledamo na mnoge starosne bolesti nervnog sistema i potencijalno istražujemo popravljanje DNK kao terapijski pristup – dodala je Salka Rusty.

    - Reklama -

    Za razliku od drugih ćelija, neuroni se ne mogu obnoviti što ih svrstava u najdugovječnije stanice u ljudskom tijelu. Njihova dugovječnost čini još važnijim da popravljaju lezije u svojoj DNK kako stare, kako bi održali svoju funkciju tokom desetljeća ljudskog života. Kako stare, sposobnost neurona da vrše ove genetske popravke se smanjuje, što bi moglo objasniti zašto ljudi razvijaju starosne neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

    Da bi istražili kako neuroni održavaju zdravlje genoma, autori studije razvili su novu tehniku ​​koju nazivaju Repair-seq. Tim je proizvodio neurone od matičnih ćelija i hranio ih sintetičkim nukleozidima – molekulama koje služe kao gradivni blokovi za DNK. Ovi umjetni nukleozidi mogli su se pronaći pomoću DNA sekvenciranja i slikati, pokazujući gdje su ih neuroni koristili za popravak DNK koja je oštećena normalnim ćelijskim procesima. Iako su naučnici očekivali da će im se odrediti prioriteti, iznenadilo ih je koliko su neuroni bili usredotočeni na zaštitu određenih dijelova genoma.

    – Ono što smo vidjeli bile su nevjerovatno oštre, dobro definirane regije popravljanja; vrlo fokusirana područja koja su bila znatno viša od nivoa pozadine – kaže jedan od prvih i suodgovarajućih autora Dylan Reid, bivši Salkov postdoktorant, a sada saradnik u Vertexu Farmaceutika.

    – Proteini koji stoje na tim ‘žarištima’ upleteni su u neurodegenerativnu bolest, tako da su povezani sa procesom starenja – dodao je Reid.

    Autori su pronašli približno 65.000 žarišta koja su pokrivala oko 2% neuronskog genoma. Zatim su koristili proteomske pristupe kako bi otkrili koji su proteini pronađeni na tim žarištima, implicirajući mnoge proteine ​​povezane sa spajanjem (Oni su uključeni u eventualnu proizvodnju drugih proteina). Činilo se da su mnoga od ovih mjesta prilično stabilna kada su ćelije tretirane agensima koji oštećuju DNK, a pronađeno je da su najstabilnija žarišta za popravak DNK snažno povezana sa mjestima na kojima se pripajaju hemijske oznake (“metilacija”) koje su najbolje u predviđanju neuronske starosti.

    Prethodno istraživanje bilo je usredotočeno na identificiranje dijelova DNK koji pretrpe genetska oštećenja, ali ovo je prvi put da su istraživači tražili gdje se genom teško popravlja.

    – Preokrenuli smo paradigmu sa traženja štete – na traženje popravka i zato smo uspjeli pronaći ta žarišta. Ovo je zaista nova biologija koja bi na kraju mogla promijeniti način na koji razumijemo neurone u nervnom sistemu, i što više to razumijemo, to više možemo nastojati razviti terapije koje se bave starosnim bolestima – izjavio je Reid.

    Zenica
    overcast clouds
    9.1 ° C
    9.1 °
    9.1 °
    64 %
    2.6kmh
    95 %
    uto
    10 °
    sri
    12 °
    čet
    17 °
    pet
    10 °
    sub
    14 °