Dolaskom jeseni i hladnijeg vremena, jedno se pitanje često postavlja – kada se pomiče sat?

Radi se naravno o datumu kada sat pomjeramo 1 sat unaprijed ili unazad, zavisno od toga da li je riječ o ljetnom ili zimskom računanju vremena. Ova praksa se već tradicionalno primjenjuje svake zadnje nedjelje u martu za ljetno i svake zadnje nedjelje u oktobru za zimsko računanje vremena.

To znači da zimsko računanje vremena za ovu godinu počinje 26. oktobra. Ukoliko je vaš sat povezan s internetom (pametni sat, sat na mobitelu…), ta promjena će se desiti automatski u 3 ujutro.

Pomjeranje sata praktikuje se već decenijama. Na ovim prostorima započelo je u vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine u Austro-Ugarskoj, kako bi se smanjila potrošnja uglja. Ta praksa se povremeno ukidala i vraćala, a tokom 70-ih godina, zbog naftne krize, postala je standard koji se održava i danas.

Cilj je povećati količinu dnevne svjetlosti u jutarnjim satima, kako bi se maksimalno uštedjela energija – ranijim izlaskom sunca i posljedično manjom potrebom za paljenjem svjetla. Ipak, mnoga novija istraživanja pokazala su da su uštede energije minimalne.

“Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi, jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima, a veće u drugima”,objasnila je njemačka agencija za okoliš.

Dolaskom jeseni i hladnijeg vremena, jedno se pitanje često postavlja – kada se pomiče sat?

Radi se naravno o datumu kada sat pomjeramo 1 sat unaprijed ili unazad, zavisno od toga da li je riječ o ljetnom ili zimskom računanju vremena. Ova praksa se već tradicionalno primjenjuje svake zadnje nedjelje u martu za ljetno i svake zadnje nedjelje u oktobru za zimsko računanje vremena.

To znači da zimsko računanje vremena za ovu godinu počinje 26. oktobra. Ukoliko je vaš sat povezan s internetom (pametni sat, sat na mobitelu…), ta promjena će se desiti automatski u 3 ujutro.

Pomjeranje sata praktikuje se već decenijama. Na ovim prostorima započelo je u vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine u Austro-Ugarskoj, kako bi se smanjila potrošnja uglja. Ta praksa se povremeno ukidala i vraćala, a tokom 70-ih godina, zbog naftne krize, postala je standard koji se održava i danas.

Cilj je povećati količinu dnevne svjetlosti u jutarnjim satima, kako bi se maksimalno uštedjela energija – ranijim izlaskom sunca i posljedično manjom potrebom za paljenjem svjetla. Ipak, mnoga novija istraživanja pokazala su da su uštede energije minimalne.

“Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi, jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima, a veće u drugima”,objasnila je njemačka agencija za okoliš.