Sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Ukrajini obilježio je neuobičajen diplomatski potez američke delegacije, koja je napustila salu dok je govorio francuski ambasador, čime su dodatno naglašene rastuće tenzije između Washingtona i Pariza.
Demonstrativni izlazak američkih diplomata uslijedio je nekoliko dana nakon što su se Sjedinjene Države usprotivile novom četverogodišnjem mandatu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volkera Türka. Njegovo ponovno imenovanje u petak dobilo je snažnu podršku država članica, među kojima je bila i Francuska.
Ovaj potez dolazi u trenutku sve izraženijih neslaganja između administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali i šireg razmimoilaženja između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika. Među otvorenim pitanjima su Trumpov odnos prema NATO-u, moguće promjene rasporeda američkih snaga u Evropi, kao i njegova želja da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom, koji pripada Danskoj, članici NATO-a.
Istovremeno, Trump je ranije zamjerao evropskim državama što nisu pružile veću podršku SAD-u tokom rata s Iranom. U takvom političkom okruženju Macron je preuzeo vodeću ulogu u zagovaranju jačanja evropskih vojnih kapaciteta i razvoja vlastitog nuklearnog odvraćanja, oslanjajući se na činjenicu da je Francuska, uz Veliku Britaniju, jedna od dvije evropske nuklearne sile.
Nakon što se američka delegacija vratila u salu, zamjenik ambasadora SAD-a pri UN-u Dan Negrea optužio je Francusku da pokazuje “moralnu zgroženost” i ponaša se kao da ima pravo držati lekcije ostatku svijeta, uključujući i o ljudskim pravima. Poručio je da su Sjedinjene Države bile uz Francusku u svakom trenutku kada je njena sloboda bila ugrožena te da su godinama tolerisale, kako je naveo, njeno samodopadno ponašanje iz prijateljstva i međusobnog poštovanja, ali da to više neće činiti.
Neposredan povod za izlazak američkih diplomata bila je objava francuske misije pri UN-u u Ženevi na društvenim mrežama, u kojoj je kritikovano protivljenje Washingtona drugom mandatu Volkera Türka. Generalna skupština UN-a potvrdila je njegovo novo imenovanje sa 144 glasa za, 10 protiv i 13 suzdržanih. Među državama koje su glasale protiv bile su i Sjedinjene Države.
Francuska misija je nakon glasanja objavila da je “Amerika nekada bila svjetionik ljudskih prava”, ali da danas stoji uz zemlje poput Sjeverne Koreje, Nikaragve, Malija i Rusije te da je ostala izolovana. Na te navode odgovorio je američki ambasador pri UN-u Mike Waltz, koji je optužio Francusku da popušta nekim od najtežih kršitelja ljudskih prava i podržava visokog povjerenika koji kritikuje demokratske države poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela, dok istovremeno, prema njegovim riječima, pokazuje razumijevanje prema autoritarnim režimima.
Volker Türk tokom mandata više puta je javno kritikovao postupke država članica UN-a. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu, izraelske vojne operacije u Gazi, a uoči Svjetskog prvenstva u nogometu pozvao je i na temeljito preispitivanje američke imigracijske politike, upozoravajući na probleme poput rasnog profiliranja, nadzora i provođenja imigracionih propisa.
Na jučerašnjoj sjednici Dan Negrea ponovio je kritike upućene Francuskoj, poručivši da su upravo Sjedinjene Države i dalje “svjetionik slobode” te da neće slušati, kako je rekao, “politizirane besmislice” dok francuska strana ne promijeni svoj pristup.
Francuski ambasador pri Ujedinjenim narodima Jérôme Bonnafont nije se osvrtao na odlazak američke delegacije. Umjesto toga podsjetio je da je Francuska učestvovala u obilježavanju 250. godišnjice američke nezavisnosti te poručio da će njegova zemlja nastaviti djelovati u skladu s ciljevima Ujedinjenih naroda, među kojima su očuvanje međunarodnog mira, sigurnosti i zaštite ljudskih prava.
