Bivši predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad nalazi se u kućnom pritvoru nakon što su iranske vlasti navodno otkrile njegove kontakte s Izraelom, tvrdi The New York Times u opsežnoj istraživačkoj priči koja se poziva na više anonimnih američkih, izraelskih i iranskih zvaničnika. Ove tvrdnje zasad nisu službeno potvrdili ni Teheran ni Izrael.
Prema navodima američkog lista, izraelska obavještajna služba Mossad godinama je pokušavala uspostaviti saradnju s Ahmadinedžadom, a u kasnijoj fazi navodno ga je razmatrala kao mogućeg lidera Irana u slučaju promjene režima.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
U tekstu se navodi da je početkom 2024. godine organizovana konferencija o klimatskim promjenama u Budimpešti koja je, prema izvorima NYT-a, trebala poslužiti kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajaca. List tvrdi i da se tadašnji direktor Mossada David Barnea navodno lično sastao s bivšim iranskim predsjednikom u mađarskoj prijestolnici.
Istraga dalje navodi da su izraelski operativci održavali kontakte i s Ahmadinedžadovim bliskim saradnicima, uključujući njegovog bivšeg glasnogovornika Alija Akbara Javanfekra. Također se tvrdi da je tokom izraelskih udara na Iran pogođen kompleks u kojem je živio Ahmadinedžad, nakon čega su ga, prema istim izvorima, pripadnici Mossada privremeno sklonili na sigurnu lokaciju.
Nakon što se ponovo pojavio u javnosti na sahrani bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija, iranske vlasti su ga, prema tvrdnjama izvora koje citira New York Times, stavile u kućni pritvor.
Jedan od Ahmadinedžadovih bivših saradnika izjavio je za američki list da bivši predsjednik nije bio motivisan novcem, već željom da se vrati na vlast. Isti izvor tvrdi da je Ahmadinedžad posljednjih godina izgubio povjerenje u iranski politički sistem nakon što mu je više puta zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima te da je razmatrao mogućnost normalizacije odnosa s Izraelom kroz Abrahamove sporazume.
Iako je riječ o tvrdnjama koje je objavio jedan od najuticajnijih svjetskih medija, važno je naglasiti da se ključni navodi zasnivaju na anonimnim izvorima te da za njih zasad nema službene potvrde iranskih niti izraelskih vlasti.
Bivši predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad nalazi se u kućnom pritvoru nakon što su iranske vlasti navodno otkrile njegove kontakte s Izraelom, tvrdi The New York Times u opsežnoj istraživačkoj priči koja se poziva na više anonimnih američkih, izraelskih i iranskih zvaničnika. Ove tvrdnje zasad nisu službeno potvrdili ni Teheran ni Izrael.
Prema navodima američkog lista, izraelska obavještajna služba Mossad godinama je pokušavala uspostaviti saradnju s Ahmadinedžadom, a u kasnijoj fazi navodno ga je razmatrala kao mogućeg lidera Irana u slučaju promjene režima.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
U tekstu se navodi da je početkom 2024. godine organizovana konferencija o klimatskim promjenama u Budimpešti koja je, prema izvorima NYT-a, trebala poslužiti kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajaca. List tvrdi i da se tadašnji direktor Mossada David Barnea navodno lično sastao s bivšim iranskim predsjednikom u mađarskoj prijestolnici.
Istraga dalje navodi da su izraelski operativci održavali kontakte i s Ahmadinedžadovim bliskim saradnicima, uključujući njegovog bivšeg glasnogovornika Alija Akbara Javanfekra. Također se tvrdi da je tokom izraelskih udara na Iran pogođen kompleks u kojem je živio Ahmadinedžad, nakon čega su ga, prema istim izvorima, pripadnici Mossada privremeno sklonili na sigurnu lokaciju.
Nakon što se ponovo pojavio u javnosti na sahrani bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija, iranske vlasti su ga, prema tvrdnjama izvora koje citira New York Times, stavile u kućni pritvor.
Jedan od Ahmadinedžadovih bivših saradnika izjavio je za američki list da bivši predsjednik nije bio motivisan novcem, već željom da se vrati na vlast. Isti izvor tvrdi da je Ahmadinedžad posljednjih godina izgubio povjerenje u iranski politički sistem nakon što mu je više puta zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima te da je razmatrao mogućnost normalizacije odnosa s Izraelom kroz Abrahamove sporazume.
Iako je riječ o tvrdnjama koje je objavio jedan od najuticajnijih svjetskih medija, važno je naglasiti da se ključni navodi zasnivaju na anonimnim izvorima te da za njih zasad nema službene potvrde iranskih niti izraelskih vlasti.
