Općinski sud u Zenici odbio je prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za otvaranje postupka vanredne uprave nad privrednim društvom Nova Željezara Zenica, ocijenivši da nisu ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje ovog posebnog režima upravljanja. Istovremeno je odbijen i prijedlog da Sena Šaranović bude potvrđena za vanrednog upravnika, dok će po pravosnažnosti rješenja prestati važiti i ranije izrečena privremena mjera.
Rješenje je donio sudija Dino Aličić, koji je u opširnom obrazloženju naveo da nije sporno kako je Nova Željezara Zenica platežno nesposobna i da postoje razlozi za provođenje stečajnog postupka. Međutim, sud je zaključio da to samo po sebi nije dovoljno za otvaranje postupka vanredne uprave, koji predstavlja izuzetan pravni institut predviđen posebnim zakonom.
Sud je podsjetio da Zakon o postupku vanredne uprave ne podrazumijeva automatsko uvođenje vanredne uprave samo zato što je Nova Željezara zakonom proglašena društvom od posebnog sistemskog značaja. Naprotiv, sud je naglasio da je njegova obaveza da u svakom pojedinačnom slučaju samostalno utvrdi postoje li sistemske posljedice, javni interes, nužnost i proporcionalnost takve mjere, te da zakon ne dopušta pristup prema kojem bi samo donošenje zakona i podnošenje prijedloga automatski vodili otvaranju vanredne uprave.
U obrazloženju se navodi da Vlada FBiH nije ponudila dovoljno konkretnih i provjerljivih dokaza kojima bi dokazala da bi redovni stečaj izazvao sistemske posljedice po Federaciju BiH. Sud ističe da su dostavljeni dopisi i mišljenja pojedinih javnih preduzeća, poput Elektroprivrede BiH, Željeznica FBiH, BH-Gasa i Energoinvesta, ukazivali na određene rizike, ali nisu sadržavali stručne analize niti metodologiju koja bi omogućila sudu da samostalno utvrdi vjerovatnoću, obim i neposrednost navedenih posljedica.
Posebno je navedeno da tvrdnje o mogućem ugrožavanju energetskog sistema, željezničkog saobraćaja ili gasnog sektora nisu bile potkrijepljene stručnim studijama koje bi dokazale da bi eventualni stečaj Nove Željezare prerastao u sistemski problem za Federaciju BiH. Sud je ocijenio da dostavljeni materijali predstavljaju parcijalne procjene pojedinačnih subjekata, ali ne i jedinstvenu analitičku cjelinu koja bi opravdala primjenu vanredne uprave.
Kao jedan od važnih elemenata u obrazloženju, sud je naveo i dokumentaciju Grada Zenice koja se odnosi na budućnost sistema daljinskog grijanja. Prema ocjeni suda, iz tih dokumenata proizlazi da Grad ne insistira na očuvanju postojećeg modela grijanja zasnovanog na industrijskom kompleksu, već planira njegovu rekonstrukciju i modernizaciju kroz druga rješenja. Zbog toga sud smatra da postoje alternativni načini za rješavanje pitanja grijanja, nezavisno od uvođenja vanredne uprave u Novoj Željezari.
Sud je analizirao i podatke o finansijskom značaju kompanije, navodeći da Nova Željezara zapošljava oko 1.500 radnika i predstavlja važan privredni subjekt, ali da sami pokazatelji o broju zaposlenih, izvozu ili doprinosima javnim prihodima nisu dovoljni da potvrde postojanje sistemskih posljedica koje zakon zahtijeva za uvođenje vanredne uprave.
U odluci se također navodi da je većinski vlasnik društva tokom postupka dostavio opsežnu dokumentaciju kojom je obrazlagao razloge za obustavu integralne proizvodnje. Sud je prihvatio zaključak da je proizvodnja zaustavljena zbog tržišne neisplativosti i tehnološke neodrživosti, usljed rasta troškova, evropskih trgovinskih ograničenja, uvoznih kvota i drugih okolnosti koje nisu bile pod kontrolom društva.
Sud je ukazao i da je Nova Željezara prethodno nudila Vladi Federacije BiH različite modele saradnje, uključujući regulatorne mjere za zaštitu domaće proizvodnje čelika, kao i mogućnost preuzimanja vlasništva pod tržišnim uslovima, ali da te inicijative nisu realizovane.
Na kraju, Općinski sud u Zenici zaključio je da je nesporno postojanje stečajnih razloga, ali da Vlada Federacije BiH nije dokazala ključne posebne pretpostavke koje zakon zahtijeva za uvođenje vanredne uprave. Zbog toga je prijedlog za otvaranje postupka vanredne uprave odbijen, kao i prijedlog za potvrđivanje imenovanja vanrednog upravnika, dok će privremene mjere prestati važiti nakon što rješenje postane pravosnažno.
