Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i njegova administracija razmatraju mogućnost nove vojne akcije, ovaj put usmjerene na zapadnoafričku državu Mali s ciljem napada na grupu povezanu s Al-Kaidom, također poznatu kao JNIM, rekli su za Washington Post američki zvaničnici upoznati s internim raspravama.
Kako su naveli u razgovoru za ovaj američki medij, među visokim američkim zvaničnicima postoje neslaganja oko toga treba li napasti ovu militantnu grupu. Jedan od najglasnijih zagovornika upotrebe sile je Sebastian Gorka, viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost zadužen za borbu protiv terorizma, naveli su sadašnji i bivši zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova.
Militantna grupa, punog naziva Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), učvrstila je svoje uporište u Maliju i sve češće izvodi napade u priobalnim državama zapadne Afrike. Smatra se najbolje naoružanom militantnom organizacijom u regiji i jednom od najmoćnijih u svijetu.
Inače, Mali, kopnena država s gotovo 25 miliona stanovnika, posljednjih godina pogođen je nasiljem islamističkih militantnih grupa, ali i djelovanjem vojne hunte i ruskih plaćenika koje je angažovala kako bi stabilizirali sigurnosnu situaciju.
Militantne organizacije, posebno JNIM, znatno su ojačale i pretvorile Mali i susjedne zemlje u Sahelu u područje koje se danas smatra svjetskim središtem terorizma.
Prošle godine pripadnici JNIM-a organizirali su blokadu goriva koja je paralizirala veliki dio zemlje. Ovog proljeća izveli su koordinirane napade širom Malija, uključujući ulazak boraca na ulice glavnog grada Bamaka, zauzimanje strateški važnog grada na sjeveru zemlje od malijske vojske i ruskih snaga, te samoubilački napad u kojem je ubijen ministar odbrane Malija.
Kako bi se izborila s nasiljem, vojna vlast u Maliju angažirala je ruske plaćenike, najprije iz Wagner grupe, a potom iz Africa Corpsa, organizacije koja je znatno bliže povezana s ruskim Ministarstvom odbrane. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i raniji izvještaji The Washington Posta optužuju ruske snage za niz teških zločina.
Ipak, svako direktno američko vojno angažovanje u Maliju nosi rizik sukoba s ruskim snagama prisutnim u toj zemlji. To bi moglo zahtijevati uspostavljanje mehanizma za izbjegavanje incidenata između Washingtona i Moskve, sličnog onome koji je postojao tokom građanskog rata u Siriji.
Wassim Nasr, stručnjak za Sahel i viši istraživač u Soufan centru, smatra da bi SAD više koristile ako bi se uključile u političko rješavanje sukoba, prisiljavajući vojnu vlast u Maliju da pregovara s JNIM-om, koji je fokusiran na uspostavljanje islamskog prava u lokalnoj upravi, kao i s drugim političkim protivnicima koje je hunta uglavnom ušutkala.
“Ponovno oslanjanje na vojno rješenje neće riješiti problem. Francuzi su to pokušavali deset godina. Rusi pokušavaju već pet godina. Situacija je samo postajala sve gora”, rekao je.
Francuska je vojnu intervenciju u Sahelu pokrenula 2013. godine na zahtjev tadašnje vlade Malija. Francuske snage ugušile su pobunu i privremeno stabilizirale stanje, ali kasnija operacija Barkhane, iako je eliminirala više istaknutih vođa militanata, nije uspjela spriječiti širenje oružanih grupa.
Corinne Dufka, nezavisna stručnjakinja za Sahel, upozorava da bi američki napadi mogli navesti JNIM da prvi put počne ciljano napadati SAD ili američke državljane u regiji ili da dodatno učvrsti veze s centralnim rukovodstvom Al-Kaide, od kojeg je posljednjih godina postao znatno samostalniji.
Ako SAD pomognu malijskim vlastima u likvidaciji vođa JNIM-a, to bi se moglo obiti o glavu. Time bi se mogla propustiti prilika za deradikalizaciju i demobilizaciju jedne od najsloženijih džihadističkih organizacija na svijetu, rekla je Dufka za Washington Post.
